Jegersek: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 9: | Redak 9: | ||
|površina = 99.98 |
|površina = 99.98 |
||
|nadvisina = 140 |
|nadvisina = 140 |
||
|z. širina = |
|z. širina = 46.84538 |
||
|z. dužina = |
|z. dužina = 16.84721 |
||
|brojstan = 62.158 |
|brojstan = 62.158 |
||
|gustoća = |
|gustoća = |
Inačica od 26. studenoga 2009. u 12:45
Jegersek | |||
---|---|---|---|
| |||
Regija | Zapadno Podunavlje | ||
Županija | Zalska | ||
Površina | 99.98 km2 | ||
Nadmorska visina | 140 m | ||
Zemljopisne koordinate | 46°50′43″N 16°50′50″E / 46.84538°N 16.84721°E | ||
Stanovništvo (2001.) | |||
- Ukupno | 62.158 | ||
Pošta | 8900 | ||
Pozivni broj | 92 | ||
Službena stranica | http://www.zalaegerszeg.hu | ||
Crkva i trg u Jegerseku
|
Jegersek (mađ. Zalaegerszeg, njem. Egersee) je grad u Zalskoj županiji čije je i središte.
Zemljopis
Grad Jegersek se nalazi u zapadnom dijelu Mađarske na rijeci Zali prema kojoj je dobio i ime u blizini je Slovenija, Austrija i Hrvatska, od Budimpešte grad je udaljen oko 220 kilometara zapadno.
Povijest
Iako je gradsko područje bilo naseljeno i u doba prapovijeste i antike, naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje 1247. godine u vrijeme srednjovjekovne Ugarske. Razvoj grada je bio intenzivan u 15. stoljeću, ali je ometen je osmanskim osvajanjima u Panonskoj nizini u drugoj polovici 16. stoljeća, kada je naselje bilo na granici, koja bila nestabilna i sa čestim sukobima i pljačkaškim upadima.
Sa uspostavom vlasti Habzburgovaca u 18. stoljeću Jegersek se ponovo počeo razvijati i postaje važno kulturno, privredno i upravno središte u ovoj oblasti.
Tokom Revolucije 1848-49. Jegersek, kao grad blizu austrijskog dijela carstva, je imao zanemarljivu ulogu u revoluciji, pa nije značajnije stradao. Poslje Revolucije grad se brzo podigao i ubrzo dobio željezničku vezu sa Budimpeštom. Takođe, u ovo vrijeme podignute su mnoge nove građevine, a grad se i brojčano povećavao.
Poslije Prvog svjetskog rata Jegersek se našao u okviru novoosnovane mađarske republike. Tokom druge polovine stoljeća grad je doživjeo ponovo razvoj i rast stanovništva. Tokom proteklih godina tranzicije, zbog povoljnog položaja blizu bogatog evropskog zapada grad je lakše prošao kroz tranzicionu krizu nego drugi gradovi u državi. Posljednjih godina grad je ponovo oživjeo zahvaljujući otvaranju obližnje granice ka Austriji.