Grafičko korisničko sučelje: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
TXiKiBoT (razgovor | doprinosi)
TXiKiBoT (razgovor | doprinosi)
Redak 81: Redak 81:
[[uk:Графічний інтерфейс користувача]]
[[uk:Графічний інтерфейс користувача]]
[[ur:مخطط صارفی سطح البین]]
[[ur:مخطط صارفی سطح البین]]
[[vi:Giao diện người dùng đồ họa]]
[[vi:Giao diện người dùng đồ họa]]
[[zh:图形用户界面]]
[[zh:图形用户界面]]

Inačica od 29. studenoga 2009. u 14:05

Primjer KDE grafičkog sučelja, jednog od X Window System GUI-a dostupnih na Unix sustavima

GUI (eng. graphical user interface) grafičko korisničko sučelje je način interakcije čovjeka s računalom kroz manipulaciju grafičkim elementima i dodacima uz pomoć tekstovnih poruka i obavijesti.

GUI programi prikazuju vizualne elemente poput:

  • ikona (sličice na desktopu, tj. pozadini)
  • prozora
  • gumbi s tekstom i/ili slikama
  • okviri za unos teksta
  • kvadratići za odabir i tipa (moguće je odabrati više kvadratića - eng. check box)
  • kružići za odabir ili tipa (moguće je odabrati samo jedan kružić - eng. radio button)

Prethodnici GUI programa su izumljeni na Stanfordskom fakultetu, na čelu s Douglasom Englebartom i koristili su tekstualne poveznice za upravljanje. Kasnije su istraživači na Xerox PARC-u unaprijedili i otišli dalje od samo tekstualnih poveznica i počeli su koristiti grafičko sučelje za njihovo Alto računalo. To je bio prethodnik svih današnjih grafičkih sučelja, zvao se PUI. PUI je i tada koristio prozore, menije, gumbe, kvadratiće za odabir, ikone kao i uključivanje nekih pokaznih uređaja kao što je npr. miš.

Prvi put ga je iskoristio Apple na svojim Macintosh računalima i operativnim sustavima, dok je kasnije Microsoft kopirao Appleove ideje u njihovim prvim verzijama Windows operativnog sustava. Primjeri nekih grafičkih sučelja su Mac OS, Microsoft Windows, NEXTSTEP i X Window System od kojeg su nastali Qt (KDE), GTK+ (GNOME), i Motif (CDE).

Pomoću grafičkog sučelja uporaba današnjih računala je mnogo jednostavnija nego u doba DOS operativnog sustava koji je bio prilično negostoljubljiv prema novim korisnicima računala. Većina današnjih operativnih sustava ima mogućnost uporabe grafičkog sučelja, dakle kursora, ikona, prozora i drugih elemenata.

Vrste grafičkih sučelja

Grafička sučelja koja se ne temelje na PUI-u se najčešće susreću u računalnim igrama kao i u naprednim sučeljima temeljenim na virtualnoj stvarnosti. Danas se istražuje novo sučelje nazvano Zooming User Interface ili ZUI koji kombinira trodimenzionalno kretanje sa 2D slikom.

Neka grafička sučelja su napravljena isključivo za jednu namjenu, to je bio primjer sa Atari ST računalom u 1986. godini kad je predstavljeno grafičko sučelje s ekranom osjetljivim na dodir. Danas se grafičko sučelje ne koristi samo u računalima, danas ga koriste i razni govorni aparati, informacijski kiosci kao i monitori u industrijskim postrojenjima koji pokreću operativne sisteme u realnom vremenu (RTOS). Neki najnoviji mobiteli također imaju grafička sučelja s ekranima osjetljivim na dodir.

GUI protiv CLI

Grafičko sučelje je predstavljeno kao odgovor na tekstualno (CLI) sučelje koje je računalom upravljalo isključivo preko teksta i komandne linije. CLI je bio manje upotrebljiv nego GUI te je bio mnogo kompliciraniji za naučiti jer je koristio tekstualne naredbe (kao u DOS operativnom sustavu). Neki današnji operativni sustavi sadrže oba sučelja, iako se grafičko više koristi.

Vanjske poveznice