Trijalizam: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika Riconnect, vraćeno na zadnju inačicu suradnika 92.241.158.116 |
m Uklanjanje izmjene 2168134 što ju je unio/unijela 92.241.158.116 (Razgovor sa suradnikom:92.241.158.116) |
||
Redak 4: | Redak 4: | ||
[[Kategorija:Austro-Ugarska]] |
[[Kategorija:Austro-Ugarska]] |
||
[[Kategorija:Hrvatska povijest 1790.-1918.]] |
[[Kategorija:Hrvatska povijest 1790.-1918.]] |
||
Nasuprot vladajućem apsolutizmu i centralizmu, a zatim dualizmu, u Habsburškoj se carevini još od revolucije 1848. godine javljaju ideje i pokreti za njeno trijalisticko uređenje. |
|||
Ideja trijalizma je polazila od potrebe političkog zbližavanja i ujedinjenja južnoslavenskih naroda u Monarhiji kako bi se stvorila politička protuteža vladajućim Germanima i Mađarima. |
|||
Trijalizam je u biti sadržavao ideju federalizacije Habsburške carevine, što je njihovim vladajućim krugovima bilo neprihvatljivo. Vladajući krugovi Monarhije su 1848. svaki pokušaj ujedinjenja Srpske Vojvodine i Trojedne kraljevine Hrvatske, Slovenije i Dalmacije. |
|||
Nade u trijalizam oživljavaju nakon poraza Austrije u ratu sa Francuskom i Italijom 1859. i konsekventnom proglašenju ujedinjenja Italije. Ovaj pad izaziva pad Alexandra Bacha glavnog nosioca i simbola autrijskog apsolutizma i reakcije. Car Franjo Josip je prisiljen obnoviti ustavnost u Monarhiji i dozvoliti saziv svih njenih predstavničkih tijela. |
|||
U tom se sklopu 1861. sastaje i Hrvatski sabor koji svojim posebnim odlukama ističe samostalnost Trojedne kraljevine u okviru Austrije kao složene države. Pitanje "užeg saveza" Hrvatske sa Ugarskom tek treba raspraviti, a dotle se ove dvije države nalaze samo u personalnoj uniji, što znači da su samo vezane sa ličnošću vladara, koji je u isto vrijeme i Austrijski car, hrvatki i ugarski kralj. Posebno je važno da je ovaj sabor, sa stanovništva trijalizma ozakonio ravnopravnost Srba i Hrvata, i ukazao na neophodnost povezivanja Južnih slavena. Sva ova nadanja Južnih slavena vrhovi Monarhije su brzo iznevjerili i priklonili se ideji dualizma. |
|||
Ideja Trijlaizma, odnosno trijalističke ustavne reforme Carstva, Snažno oživljava poslije okupacije Bosne iHercegovine 1878. godine. U nacionalnim krugovima, posebno u Hrvatskoj, smatralo se da bi se ujedinjenjem slovenačkih pokrajina, Hrvatske Slavoneije, i Dalmacije te Bosne i Hercegovine, morala u Monarhiji stvoriti jedna moćna treća državna cijelina, sa sjedištem u Zagrebu, koja bi uravnotežila germanske i mađarske, sa slavenskim interesima u Monarhiji. U stvarnosti je taj plan bio neostvariv, kako zbog međunarodne konstelacije, tako i odnosa unutrašnjih snaga u Monarhiji. Cjelokupna kontalacija i odnosi odredili su i utvrdili osoben razvitak i državnopravni položaj Bosne i Hercegovine u okviru Habsburške Monarhije. |
Inačica od 29. studenoga 2009. u 22:31
Trijalizam ili podjela na tri dijela je ideja i težnja da se Austro-Ugarska Monarhija preuredi u državnu zajednicu u kojoj bi uz Austriju i Ugarsku postojala i treća ravnopravna jedinica koja bi okupljala sve slavenske zemlje na području Monarhije.
Nedovršeni članak Trijalizam koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.