Donje Ogorje: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
izvor |
||
Redak 28: | Redak 28: | ||
Ekonim "Donje Ogorje" se sastoji od pridjeva u srednjem rodu "donje" i imenice "ogorje". |
Ekonim "Donje Ogorje" se sastoji od pridjeva u srednjem rodu "donje" i imenice "ogorje". |
||
Prvi član ekonima, "donji", je [[pridjev]] izveden od [[imenica|imenice]] dol (manja dolina; udolina) i znači onaj koji je smješten dolje, u dolu, u dolini. |
Prvi član ekonima, "donji", je [[pridjev]] izveden od [[imenica|imenice]] dol (manja dolina; udolina) i znači onaj koji je smješten dolje, u dolu, u [[dolina|dolini]]. |
||
"Orogje" potječe od riječi [[gora]]. Kraj iza gore, u ovom slučaju iza Petrove Gore, kako se nekada zvao [[Moseć]], naziva se Zagorje, kako se zvala srednjovjekovna hrvatska županija. Područje s njezine suprotne strane naziva se Podgorje odnosno Ogorje, pri čemu [[prefiks]] "o" ispred "gorje" daje značenje prostora u gori, oko gore ili između gora. Ovo potvrđuje i činjenica da se Ogorje selo i Ogorje predio nalaze između [[Svilaja|Svilaje]] na sjeveru i [[Moseć]]a na jugu. |
"Orogje" potječe od riječi [[gora]]. Kraj iza gore, u ovom slučaju iza Petrove Gore, kako se nekada zvao [[Moseć]], naziva se Zagorje, kako se zvala srednjovjekovna hrvatska županija. Područje s njezine suprotne strane naziva se Podgorje odnosno Ogorje, pri čemu [[prefiks]] "o" ispred "gorje" daje značenje prostora u gori, oko gore ili između gora. Ovo potvrđuje i činjenica da se Ogorje selo i Ogorje predio nalaze između [[Svilaja|Svilaje]] na sjeveru i [[Moseć]]a na jugu. |
||
U prošlosti, primjerice u venecijanskom |
U prošlosti, primjerice u [[Venecija|venecijanskom]] [[zemljišnik]]u iz [[1711.]] godine, današnje područje Ogorja (Donjeg i Gornjeg) je upisivano s nazivom Podgorje. |
||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
U vrijeme [[Ilirske pokrajine|francuske vlasti u Dalmaciji]] ([[1806.]]-[[1814.]]), Ogorje je postalo središte jedne od šest [[serdarija]] Splitskog okruga (ostalih 5 su bili: Split, Klis, Sinj, Voštane, Trogir i otoci). Serdarija Ogorje je obuhvaćala sljedeća naselja: [[Vinovo]], [[Pribude]], [[Čvrljevo (Unešić)|Čvrljevo]], [[Mala Milešina]], [[Velika Milešina]], [[Ramljane (Muć)|Ramljane]], [[Utore Gornje]], [[Utore Donje]], [[Visoka (Unešić)|Visoka]], [[Divojevići]], [[Radunić]], [[Crivac]] i [[Nisko]]. |
U vrijeme [[Ilirske pokrajine|francuske vlasti u Dalmaciji]] ([[1806.]]-[[1814.]]), Ogorje je postalo središte jedne od šest [[serdarija]] Splitskog okruga (ostalih 5 su bili: [[Split]], [[Klis]], [[Sinj]], [[Voštane]], [[Trogir]] i otoci). Serdarija Ogorje je obuhvaćala sljedeća naselja: [[Vinovo]], [[Pribude]], [[Čvrljevo (Unešić)|Čvrljevo]], [[Mala Milešina]], [[Velika Milešina]], [[Ramljane (Muć)|Ramljane]], [[Utore Gornje]], [[Utore Donje]], [[Visoka (Unešić)|Visoka]], [[Divojevići]], [[Radunić]], [[Crivac]] i [[Nisko]]. |
||
Nakon velike pobune Ogorana protiv francuske vlasti [[1809.]] godine središte |
Nakon velike pobune Ogorana protiv francuske vlasti [[1809.]] godine središte [[arrondissement]]a premješteno je u [[Ramljane]]. |
||
== Stanovništvo == |
== Stanovništvo == |
||
Redak 80: | Redak 80: | ||
}} |
}} |
||
Napomena: Popisi stanovništva iz 1857. i 1869. sadrže podatke za naselje [[Radunić]]. |
Napomena: Popisi stanovništva iz [[1857.]] i [[1869.]] sadrže podatke za naselje [[Radunić]]. |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
* [http://www.ogorje.net/mjesto/donje-ogorje/3.html Donje Ogorje] |
|||
{{Mrva-naselje hr}} |
{{Mrva-naselje hr}} |
Inačica od 2. prosinca 2009. u 12:35
Donje Ogorje | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Splitsko-dalmatinska |
Općina/grad | Muć |
Najbliži veći grad | Split |
Površina[1] | 14,1 km2 |
Koordinate | 43°44′21″N 16°26′18″E / 43.7392°N 16.4382°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
Ukupno | 107 |
– gustoća | 8 st./km2 |
Poštanski broj | 21206 [1] |
Pozivni broj | 021 |
Autooznaka | ST |
Donje Ogorje na zemljovidu Hrvatske |
Donje Ogorje je naselje u općini Muć, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Zemljopis
Naselje se nalazi istočno od Bračevića i zapadno od Gornjeg Ogorja.
Ime
Ekonim "Donje Ogorje" se sastoji od pridjeva u srednjem rodu "donje" i imenice "ogorje".
Prvi član ekonima, "donji", je pridjev izveden od imenice dol (manja dolina; udolina) i znači onaj koji je smješten dolje, u dolu, u dolini.
"Orogje" potječe od riječi gora. Kraj iza gore, u ovom slučaju iza Petrove Gore, kako se nekada zvao Moseć, naziva se Zagorje, kako se zvala srednjovjekovna hrvatska županija. Područje s njezine suprotne strane naziva se Podgorje odnosno Ogorje, pri čemu prefiks "o" ispred "gorje" daje značenje prostora u gori, oko gore ili između gora. Ovo potvrđuje i činjenica da se Ogorje selo i Ogorje predio nalaze između Svilaje na sjeveru i Moseća na jugu.
U prošlosti, primjerice u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine, današnje područje Ogorja (Donjeg i Gornjeg) je upisivano s nazivom Podgorje.
Povijest
U vrijeme francuske vlasti u Dalmaciji (1806.-1814.), Ogorje je postalo središte jedne od šest serdarija Splitskog okruga (ostalih 5 su bili: Split, Klis, Sinj, Voštane, Trogir i otoci). Serdarija Ogorje je obuhvaćala sljedeća naselja: Vinovo, Pribude, Čvrljevo, Mala Milešina, Velika Milešina, Ramljane, Utore Gornje, Utore Donje, Visoka, Divojevići, Radunić, Crivac i Nisko.
Nakon velike pobune Ogorana protiv francuske vlasti 1809. godine središte arrondissementa premješteno je u Ramljane.
Stanovništvo
broj stanovnika | 361 | 502 | 328 | 362 | 423 | 472 | 472 | 544 | 472 | 475 | 404 | 323 | 240 | 154 | 114 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. |
Napomena: Popisi stanovništva iz 1857. i 1869. sadrže podatke za naselje Radunić.
Izvori
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
|