Razlika između inačica stranice »Glagoljaši«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodano 9 bajtova ,  prije 10 godina
m
manja dorada
(Nova stranica: '''Glagoljaši''' su redovnici, koji su se u liturgiji koristili glagoljicom i staroslavenskim jezikom. Nazivaju se i '''popovi glagoljaši'''....)
 
m (manja dorada)
'''Glagoljaši''' su redovnicibili svećenici, koji su se u liturgijibogoslužju koristili [[glagoljica|glagoljicom]] i [[Staroslavenski jezik|staroslavenskim jezikom]]. Nazivaju se i '''popovi glagoljaši'''. Dali su velik doprinos su na područjima vjere, kulture i prosvjete u hrvatskom narodu od [[9. stoljeće|9]]. do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]].
 
Djelovali su u biskupijama uz [[Jadransko more]] i njegovali su tradiciju liturgije na narodnom jeziku od vremena [[Sveti Ćiril i Metod|sv. Ćirila i Metoda]] i trenutka, kada je svetoj slavenskoj braći [[papa]] [[Hadrijan II.]] u 9. stoljeću odobrio u [[Rim]]u liturgiju, koju su oni preveli na narodni staroslavenski jezik. [[Hrvati]] su jedini narod [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] koji je imao skoro tisuću godina liturgiju na narodnom jeziku. Čitava Katolička Crkva koristila je [[latinski jezik|latinski]] do [[1965]]. godine. Posebno su za to zaslužni glagoljaši.
 
Pape [[Inocent IV.]] dopustio je [[senj]]skom biskupu [[1248]]. godine, da on i njegovo svećenstvo mogu služiti obrede glagoljicom. Slično odobrenje je bilo [[1252]]. godine za [[omišalj]]ske benediktince <ref>http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=979</ref>. Hrvatski su glagoljaši bili prvi koji su tiskali glagoljicom, a time i prvi koji su načinili odljeve glagoljičkih slova. Budući da su hrvatske [[inkunabula|inkunabule]] tiskane i latinicom, Hrvati su jedini narod koji ima inkunabule tiskane na dvama pismima. U Hrvatskoj, koja je po broju inkunabula druga u slavenskim zemljama (poslije [[Češka|Češke]]), tiskano je devet inkunabula, od čega je pet tiskano glagoljicom.

Navigacijski izbornik