Marija Bistrica: razlika između inačica

Marija Bistrica
	; grb
Država	Hrvatska
Županija	Krapinsko-zagorska
Načelnik	Stjepan Muhek
Naselja	Marija Bistrica, Globočec, Hum Bistrički, Laz Bistrički, Laz Stubički, Podgorje Bistričko, Podgrađe, Poljanica Bistrička, Selnica, Sušobreg Bistrički, Tugonica
Površina	68,6 km2
Površina središta	4 km2
Koordinate	46°04′N 16°07′E / 46.06°N 16.11°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	5 553
– gustoća	81 st./km2
Urbano	1 045
– gustoća	1388 st./km2
Poštanski broj	49246 Marija Bistrica
	Marija Bistrica Marija Bistrica na zemljovidu Hrvatske

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 7. prosinca 2009. u 02:40

Marija Bistrica je općina u Krapinsko - zagorskoj županiji.

Zemljopis

Općina Marija Bistrica proteže se od sjeveroistočnog obronka Medvednice prema sjeveru do rijeke Krapine, s istočne strane omeđena je potokom Žitomirka, a na zapadnoj strani potokom Pinja.

Stanovništvo

Uprava

načelnik: Stjepan Muhek dipl.ing elektrotehnike
predsjednik Općinskog Vijeća: Josip Klapač

Povijest

Mjesto Bistrica dobilo je ime po potoku koji protječe kroz mjesto. Spominje se prvi put 1209. u povelji kojom hrvatsko – ugarski kralj Andrija II. vraća županu Vratislavu njegove zaplijenjene posjede, uključujući i Bistricu. Župa u Bistrici spominje se prvi put 1334. Župna crkva bila je posvećena sv. Petru i Pavlu. Otkada je 1731. biskup Juraj Branjug posvetio novo uređenu crkvu Snježnoj Gospi, svetište i mjesto, zove se Marija Bistrica.

Gospodarstvo

Poznate osobe

Valentin Pozaić - hrvatski biskup
Juraj Žerjavić
Marica Slava Vedrina - hrvatska misionarka u Paragvaju

Spomenici i znamenitosti

Hrvatsko nacionalno marijansko svetište
Dvorac Hellenbach iz 18. stoljeća.

Obrazovanje

Kultura

Religija

Tu se nalazi i svetište Majke Božje Bistričke, jedno od najpopularnijih i najposjećenijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj.

Kip Majke Božje Bistričke potječe iz 15. stoljeća i bio je u crkvi na Vinskom Vrhu. Gospin kip zbog opasnosti od Turaka, premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a 1650. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića, kip je pronađen 1684. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna hodočašća.

Hrvatski je sabor 1715. darovao glavni oltar na čast Bistričke Gospe, 1715. Papa Benedikt XIV. podijelio je oproste hodočasnicima, koji se ispovijede i pričeste. Požar je 1880. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke, koji je ostao posve neoštećen. Arhitekt Hermann Bolle, crkvu je obnovio i proširio te izgradio cintor oko svetišta. Papa Pio XI. proglasio je crkvu Majke Božje Bistričke bazilikom minor. Zagrebački je nadbiskup dr. Antun Bauer 1935. okrunio čudotvorni kip Marije i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Mariju, kraljicom Hrvata. Govornik je tada bio nadbiskup koadjutor dr. Alojzije Stepinac. Biskupska konferencija proglasila je 1971. bistričko svetište, Nacionalnim prošteništem čitavog hrvatskog naroda. Održan je Nacionalni euharistijski kongres u Mariji Bistrici 1984.

Slike u cintoru naslikao je Ferdo Quiquerec, a obnovio ih akademski slikar Vladimir Pavlek od 1982. do 1984. Papa Ivan Pavao II. proglasio je kardinala Alojzija Stepinca blaženim, 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, kada je svetište za tu prigodu posebno uređeno i dograđeno.

Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić otvorio je Karmel Majke Božje Bistričke i bl. Alojzija Stepinca te posvetio samostansku crkvu, 12. veljače 2000. U godini Velikog jubileja 2000. odlukom Josip Bozanića, bazilika Majke Božje Bistričke, postala je jedna od četiri oprostne crkve. Podignut je spomenik papi Ivanu Pavlu II. podno Kalvarije, 18. svibnja 2003.

Šport

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Marija Bistrica

Službena stranica Općine Marija Bistrica

Nedovršeni članak Marija Bistrica koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[1] Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703

[2] Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[1]

[2]

@@ Redak 16: / Redak 16: @@
 [[Datoteka:Blessed Virgin Mary and Jesus, Marija Bistrica.JPG|mini|desno|150px|Kip Majke Božje Bistričke]]
-'''Marija Bistrica''' je općina u [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko - zagorskoj županiji]].
+'''Marija Bistrica''' je [[općina]] u [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko - zagorskoj županiji]].
 == Zemljopis ==
@@ Redak 31: / Redak 31: @@
 == Gospodarstvo ==
 == Poznate osobe ==
-* [[Valentin Pozaić]] - hrvatski biskup
+* [[Valentin Pozaić]] - hrvatski [[biskup]]
 * [[Juraj Žerjavić]]
-* [[Marica Slava Vedrina]] - hrvatska misionarka u Paragvaju
+* [[Marica Slava Vedrina]] - hrvatska misionarka u [[Paragvaj]]u
 == Spomenici i znamenitosti ==
 * Hrvatsko nacionalno marijansko svetište
-*[[Dvorac Hellenbach u Mariji Bistrici|Dvorac Hellenbach]] iz 18. st.
+*[[Dvorac Hellenbach u Mariji Bistrici|Dvorac Hellenbach]] iz 18. stoljeća.
 == Obrazovanje ==
@@ Redak 52: / Redak 52: @@
 Zagrebački nadbiskup [[Josip Bozanić]] otvorio je Karmel Majke Božje Bistričke i bl. Alojzija Stepinca te posvetio [[samostan]]sku crkvu, [[12. veljače]] [[2000]]. U godini [[Veliki jubilej|Velikog jubileja]] 2000. odlukom Josip Bozanića, bazilika Majke Božje Bistričke, postala je jedna od četiri oprostne crkve. Podignut je spomenik papi Ivanu Pavlu II. podno Kalvarije, [[18. svibnja]] [[2003]].
-== Sport ==
+== Šport ==
 == Vanjske poveznice ==
 {{commonscat}}