Murter-Kornati

Murter - Kornati
grb
Država	Hrvatska
Županija	Šibensko-kninska
Načelnik	Ivo Marušić
Naselja	Murter, Kornati
Površina	78,7 km2
Koordinate	43°49′N 15°37′E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	1 934
– gustoća	25 st./km2
Poštanski broj	22243 Murter
Murter - Kornati Murter - Kornati na zemljovidu Hrvatske

Murter - Kornati su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji.

Zemljopis

Murter

Općina Murter-Kornati nalazi se na otoku Murteru, i općenito obuhvaća sjeverozapadnu stranu otoka s istoimenim gradom, te 10-ak nautičkih milja udaljeno Kornatsko otočje. Općina kopneno graniči s općinom Tisno koja obuhvaća ostatak otoka.

Stanovništvo

Naselje Murter broji oko 2000 stalnih stanovnika. U turističkim mjesecima taj je broj daleko veći, po slobodnoj procjeni do oko četiri puta.

Uprava

Od državnih institucija u Murteru se nalaze općinska uprava, lučka kapetanija i osnovna škola. U gradu ne postoji policijska stanica, niti vatrogasna jedinica. Najbliže takve ustanove nalaze se u Tisnu, odnosno Vodicama.

Prometna povezanost s okolnim područjima oslanja se na dvije ceste koje vode u susjednu općinu Tisno, a kroz nju do Tišnjanskog mosta. Trajektnog prijevoza nema.

Gospodarstvo

Nekada pretežno ribarsko naselje, Murter se sve više orijentira na turizam. Ribarska tradicija je, međutim, još uvijek jaka i uz mnoštvo malih ribara, koji love mrežama stajačicama pretežno u Murterskom moru, grad se može pohvaliti i povećom kočarskom flotom, čije područje djelovanja obuhvaća čak i otoke Jabuku i Palagružu. Poljoprivreda je također prisutna u općini, ali se najčešće svodi na proizvodnju za osobne potrebe. Najistaknutije grane su maslinarstvo i uzgoj smokava. Na Kornatima postoji i barem jedan pčelarski posjed. Nekoliko domaćinstava još uvijek uzgaja ovce, ali je ovčarstvo nakon Domovinskog rata gotovo ugašeno.

Turizam je danas najprobitačnija grana gospodarstva općine. U Murteru se nalazi hotel, ali najviše profita se ostvaruje kroz privatni smještaj. Gotovo svaka kuća u Murteru opremljena je za prihvat gostiju. Mnoge od kuća su već i u vlasništvu ne-Murterina, koji ih koriste za godišnje odmore. Velik dio zarade ostvaruje se i od luksuznog privatnog smještaja na 10-ak milja udaljenim Kornatima, koji su uglavnom u vlasništvu Murterina. Na Kornate se također organiziraju i masovni jednodnevni izleti brodovima.

Zahvaljujući trima marinama, od kojih je jedna u gradu, a dvije na Kornatima, Murter se može ubrojiti i u važnija središta nautičkog turizma na Jadranu.

U gradu se također nalazi i jedno brodogradilište, opremljeno za izradu svih vrsta malih i srednjih plovila.

Poznate osobe

• Mirta Zečević, glumica
• Slavko Juraga, glumac

Spomenici i znamenitosti

Na rivi u Murteru nakon Drugog svjetskog rata podignut je spomenik narodnooslobodilačkoj borbi, ali je miniran 2005. godine, te uklonjen odlukom općinskog vijeća na čelu s Ivom Marušićem

Povijest

Otok Murter je bio nastanjen već u pretpovijesti i u doba Ilira. Liburni i Rimljani, koji su živjeli na otoku, ostavili su jasne tragove svoje nazočnosti. Arhitektonski ostaci rimskih objekata, lučkih uređaja i mozaici govore o važnosti otoka u antičko doba.

Otok prvi put spominje Plinije Stariji pod imenom Colentum. Hrvatsko ime otoka Srimac (Srimač) javlja se 1251. godine kad je ugarsko-hrvatski kralj Bela odredio granice šibenske komune. Od 1740. godine otok dobiva ime Murter. Podrijetlo imena Murter još je znanstveno nedokazano. U novije vrijeme prevladava mišljenje da se naziv Murter odnosi na antičko izdubljeno kameno korito koje se nalazilo u sklopu preše za ulje, a zvalo se mortarium. Riječ mortar, mortario u hrvatskom jeziku ima značenje mužar, stupa - radi se o nazivima za posude u kojima se ručno melju žitarice, a stupa se koristi i kao naziv za prešu ili tijesak. Drugo promišljanje vezano je uz toponim uvale Murtar koja se nalazi na jugozapadnom dijelu otoka po kojoj je kasnije cijeli otok dobio ime.

U blizini današnjeg naselja nalazio se antički grad Colentum čiji ostaci, koje je već velikim dijelom pokrilo more, leže u podnožju brda Gradine, na sjevernoj strani uvale Hramine. Colentum je doživljavao svoj procvat najverojatnije u vrijeme vladavine rimskih careva Nerona (37.-68.) i Vespazijana (9.-79.) čiji je novac pronađen tijekom prvih arheoloških istraživanje provedenih od 1907. do 1909. godine. Grad je imao tipičnu antičku arhitekturu, kuće podignute na kat, cisterne za vodu, terme i uske ulice popločane kamenim pločama vrlo slične današnjim ulicama u starim dijelovima dalmatinskih gradova, pa i starom dijelu Murtera. Arheolozi su otkrili luksuzne zgrade, najverojatnije ljetnikovce, terasasto raspoređene niz padinu Gradine, s pročeljima okrenutim prema moru. Pretpostavlja se da su Colentum početkom 2. stoljeća srušili i opljačkali gusari, a ima indicija da je stradao u potresu. Dio ruševina uz obalu bio je obnovljen, ali Colentum više nikada nije vratio svoj početni sjaj. Daljnja sudbina Colentuma se ne zna.

U XIII. st. na otoku postoje dva naselja - Veliko Selo (Villa Magna), danas Murter, i Jezera. Stari dokumenti govore, da je godine 1298. imao 203 stanovnika. U Murteru i ostalim naseljima na otoku sve do XVIII. st. njegovale su se glagoljica i bosančica što dokazuju sačuvani stari župni dokumenti iz tog vremena. Godine 1866. osnovana je najstarija pučka knjižnica u Dalmaciji, koja je imala važnu ulogu u narodnom preporodu. Osnovna škola i pošta otvoreni su 1877. godine, a 1910. godine osnovana je Uljarska zadruga. Mjesta Betina i Tisno nastali su u doba turskih provala u šibensko područje u XVI st.

Srednjovjekovni Murter je nastao na prostoru današnjeg Sela, podalje od mora, dok je luka Hramina formirana mnogo kasnije, u trenutku kada su Murterini postali, otkupom posjeda, najbrojniji vlasnici kornatskih otoka. Do njih su mogli samo brodom, pa je za to trebala i odgovarajuća lučka infrastruktura.

Obrazovanje

U Murteru se od obrazovnog sadržaja nalazi osnovna škola (Murterski Škoji) te Narodna knjižnica i čitaonica.

Kultura

Crkva sv. Mihovila je središte okupljanja starijih Murterina. Osim crkve, od religijskih struktura postoji i nekoliko kapelica razasutih širom općine, od kojih je najupečatljivija kapelica sv. Roka na brdu iznad grada.

Kulturna ponuda u Murteru je skromna: ljetno kino, muzej, knjižnica, te nekoliko privatnih galerija. U gradu djeluje kulturno društvo "Zaokret".

Ugostiteljska ponuda je adekvatna, s obiljem kafića, konobi i restorana.

Brojne i lijepe plaže ipak su najvažniji kulturno-zabavni sadržaj, barem u ljetnim mjesecima.

Svake godina 8. rujna, na dan tzv. Male Gospe, u Murteru se organizira opća fešta.

Šport

Od sportskih društava postoje boćarski i malonogometni klub, s pripadajućim igralištima.

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Murter-Kornati koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.