Kanadski štit: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 12. prosinca 2009. u 16:24

Kanadski štit je veliko područje potkovičastog oblika koje obuhvaća središnju i istočnu Kanadu i sjeverne dijelove SAD-a. Zauzima površinu od oko 4,6 milijuna kvadratnih kilometara što je približno polovica kanadskog teritorija. Prostire se od Arktičkog oceana pored Hudsonovog zaljeva (zauzimajući šest kanadskih pokrajina: Newfoundland i Labrador, Québec, Ontario, Manitoba, Saskatchewan i Alberta, te dva teritorija Sjeverozapadnih teritorija), pa sve do sjevernih dijelova američkih saveznih država Minnesota, Wisconsin, Michigan i New York.

Kanadski štit je formiran prije oko 3 milijarde godina i dobio je ime po tvrdom gnajsu i granitu koji leže ispod njegove površine i spadaju među najstarije stijene na Zemlji. Ovo područje je karakteristično po brdovitim predjelima sa nadmorskom visinom od 300 do 500 metara. Planine se nalaze na krajnjem sjeveroistoku Labradora i na otoku Baffin i uzdižu se od 1.700 do 2.100 metara. Za vrijeme posljednjeg ledenog doba prije oko 10.000 godina, led koji je pokrivao ovo područje ogolio je tanak površinski sloj zemlje i formiran je veliki broj ledenjačkih jezera.

Klima i vegetacija

Na ovom velikom prostranstvu, s obzirom na njegov geografski položaj, preovlađuje arktička i subarktička klima. Na sjeveru je arktička klima sa stalno niskim temperaturama koje sprječavaju rast drveća tako da tu uglavnom prevladava tundra (stepska prostranstva sa niskim travama i mahovinom). Subarktička klima prevladava južnije i ima dovoljno topla ljeta za rast drveća. Tu su se razvile prostrane četinarske šume u kojima preovlađuju crna i bijela omorika. Od drveća ovde još rastu breza, jasika i dr.

Gospodarstvo

Kanadski štit ima tri glavna prirodna resursa: šume, rude i vodu. Šume kao gospodarska bogatstva se najviše koriste u četiri kanadske pokrajine, Québec, Ontario, Manitoba i Saskatchewan. Glavne rude su bakar, željezo, olovo, nikal, zlato, srebro, uranij i cink. Krajem 19. stoljeća u Sjeverozapadnim teritorijama su otkrivene značajne količine dijamanata. Veliki potencijal rijeka i jezera u ovom području se koristi u proizvodnji elektične energije (hidrocentrale). Kanadski štit sadrži vrlo malo obradivog zemljišta.

Stanovništvo

Ovo je područje rijetko naseljeno. Stanovništvo živi uglavnom u rudarskim naseljima i manjim industrijskim središtima.

@@ Redak 2: / Redak 2: @@
 Kanadski štit je veliko područje potkovičastog oblika koje obuhvaća središnju i istočnu Kanadu i sjeverne dijelove SAD-a. Zauzima površinu od oko 4,6 milijuna kvadratnih kilometara što je približno polovica kanadskog teritorija. Prostire se od Arktičkog oceana pored Hudsonovog zaljeva (zauzimajući šest kanadskih pokrajina: [[Newfoundland i Labrador]], [[Québec]], [[Ontario]], [[Manitoba]], [[Saskatchewan]] i [[Alberta]], te dva teritorija [[Sjeverozapadni teritoriji|Sjeverozapadnih teritorija]]), pa sve do sjevernih dijelova američkih saveznih  država [[Minnesota]], [[Wisconsin]], [[Michigan]] i [[New York]].
-Kanadski štit je formiran prije oko 3 milijarde godina i dobio je ime po tvrdom gnajsu i granitu koji leže ispod njegove površine i spadaju među najstarije stijene na Zemlji. Ovo područje je karakteristično po brdovitim predjelima sa nadmorskom visinom od 300 do 500 metara. Planine se nalaze na krajnjem sjeveroistoku Labradora i na otoku Baffin i uzdižu se od 1.700 do 2.100 metara. Za vrijeme posljednjeg ledenog doba prije oko 10.000 godina, led koji je pokrivao ovo područje ogolio je tanak površinski sloj zemlje i formiran je veliki broj ledenjačkih jezera.
+Kanadski štit je formiran prije oko 3 milijarde [[godina]] i dobio je ime po tvrdom [[gnajs]]u i [[granit]]u koji leže ispod njegove površine i spadaju među najstarije [[stijene]] na Zemlji. Ovo područje je karakteristično po brdovitim predjelima sa nadmorskom visinom od 300 do 500 metara. Planine se nalaze na krajnjem sjeveroistoku [[Labrador]]a i na otoku [[Baffin]] i uzdižu se od 1.700 do 2.100 metara. Za vrijeme posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] prije oko 10.000 godina, led koji je pokrivao ovo područje ogolio je tanak površinski sloj zemlje i formiran je veliki broj [[ledenjak|ledenjačkih]] jezera.
 == Klima i vegetacija ==