Maksim Sozontovič Berezovskij: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Xqbot (razgovor | doprinosi)
m robot Mijenja: en:Maksim Berezovsky
Redak 81: Redak 81:


[[de:Maxim Sosontowitsch Beresowski]]
[[de:Maxim Sosontowitsch Beresowski]]
[[en:Maksym Berezovsky]]
[[en:Maksim Berezovsky]]
[[it:Maksim Sozontovič Berezovskij]]
[[it:Maksim Sozontovič Berezovskij]]
[[ja:マクシム・ベレゾフスキー]]
[[ja:マクシム・ベレゾフスキー]]

Inačica od 13. prosinca 2009. u 23:18

Maksim Sozontovič Berezovskij
Maksim Sozontovič Berezovskij
Životopisni podatci
Rođenje 27. listopad 1745., Gluhiv, Ukrajina - RC
Smrt 2. travnja 1777., Sankt Peterburg, Rusija - RC
Djelo
Poznatija djela Liturgija za Sv. Ivana Zlatoustoga
Hvalite Gospoda
Sonata za violinu i čembalo (1772)
Portal o glazbi
Portal o životopisima

Maksim Sozontovič Berezovskij (ukr. Максим Созонтович Березовський - Maksym Sozontovyč Berezovs'kyj); (Gluhiv, 27. listopad 1745. - Sankt Peterburg, 2. travnja 1777.); je ukrajinski glazbeni skladatelj, dirigent, violinist i operni pjevač. Berezovskij je prvi ukrajinski skladatelj koji je stekao veliki ugled širom Europe, i prvi koji je skladao operu, simfoniju i violinsku sonatu. Njegova najznačajnija djela uglavnom imaju duhovni odnosno crkveni karakter glazbe koji se često može čuti u pravoslavnim i grkokatoličkim crkvama. Nažalost, puno je njegovih kvalitetnih djela izgubljeno u turbulentnim zaraćenim vremenima na prostoru Ukrajine, tako da je samo 3 od ukupno 18 poznatih korala pronađeno.

Duže vrijeme je ukrajinski skladatelj Dmitro Bortnjanskij smatran prvim značajnijim simfonijskim skladateljem, ali je tek u 2002., u vatikanskim spisima, pronađena Berezovska simfonija u C-molu iz 1770. i 1772. godine, zahvaljujući istraživaču Stevenu Foxu. Danas se o Berezovskom relativno malo zna, a njegova biografija je prvi puta donekle rekonstruirana u noveli Nestora Kukolnika iz 1840. godine koja je bila predstavljena u Sankt Peterburgu. Sa sigurnošću se može tvrditi da je Berezovski bio iznimno talentirani skladatelj koji je u svoje vrijeme pripadao ukrajinskoj Zlatnoj trojki, uz Artema Vedelja i Dmitra Bortnjanskog.

Poznata djela

Opere:

  • «Demofont» (libr. P. Metastazio, 1773., postavljena 1774., Italija),
  • «Ifigenija» (nezavršena);

Crkvena glazba:

  • Liturgija za Sv. Ivana Zlatoustoga,

Duhovni koncerti:

  • «Ne otverži mene vo vremja starosti»,
  • «Ostrignu serdce»,
  • «Milost' i sude vospoju»,
  • «Slava v v'šnih Bogu»;

Pričesna glazba:

  • «Tvorjaj Angel'i svoja duhu»,
  • «Čašu spasenija primu»,
  • «I pamjat' večnuju»,
  • «Vo vsju zemlju»,
  • «Hvalite Gospoda»,
  • «Blaženi jaže izbral»,
  • «Ne imami inija pomošče».

Ostalo:

  • Sonata za violinu i čembalo (1772.)

Izvori

Literatura

  • Аскоченский В. Киев с древнейшим его уч-щем Академиею. ч. П. К., 1856:
  • Алексеев М. М. Березовский// сб, «Посев», Од., 1921;
  • Стешко Ф. Березовський і Моцарт, наук. зб. УВУ, ч.ІІІ. Праї а., 1942. передрук.: Музика, 1994. № 4;
  • Маценко П. Дмитро Степанович Бортнянський і Максим Созонтович Березовський, Вінніпег, 1951;
  • Витвицький В. Максим Березовський: Життя і творчість, ДжерсіСіті, 1974; Л., 1995;
  • Лиховид О. Життя коротке — життя вічне//Музика, К.. 1977, № 2;
  • Боровик М. Талант високий — доля трагічна//Культура і житія, 1977, 7 квіт.;
  • Золозова Т. Знахідка — скрипкова соната// Музика, 1982, № 3;
  • Полехін А. Літургія Максима Березовського// Культура і життя,1983, 29 травня;
  • Рыцарева М. Композитор Максим Березовский, Лейпциг, 1983;
  • Степаненко М. Максим Березовський. Соната для скрипки і чембало, К., 1983:
  • Юрчепко М. Загадки однієї біографії//Музика, 1983. №4;
  • він же. Невідомі твори М-Березовського// Музика, 1986, .№ 3;
  • він же. М.Березовський в Італії// Укр. муз. спадщина, вип.1, К., 1989;

Vanjske poveznice