Nikotin: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Nikotin je alkaloid naći u velebilje obitelji biljaka (Solanaceae), koja čini oko 0,6-3,0% suhe težine duhana, [1] [2] s biosinteza koje se odvijaju u korijenu, i akumuliraju u listovima. On funkcionira kao antiherbivore kemijskog s posebnim specifičnost na insekte, stoga je nikotin je bio široko korišten kao insekticid u prošlosti, [3] [4], a trenutno nikotin analoga kao što imidacloprid dalje se naširoko koristi. |
|||
U niskim koncentracijama (prosjek prinosa cigareta oko 1 mg apsorbira nikotin), tvar djeluje kao stimulans u sisavaca te je glavni faktor odgovoran za ovisnost oblikovanje svojstva pušenje duhana. Prema American Heart Association, "ovisnost o nikotinu je povijesno bila jedna od najtežih ovisnosti razbiti." Farmakološki karakteristike i ponašanja koja određuju duhanske ovisnosti su slični onima koji utvrditi ovisnost o drogama, kao što su heroin i kokain. [5] sadržaja Nikotin u cigaretama stvarno se polako povećava tokom godina, a jedna studija pokazala da je prosječno povećanje 1,6% godišnje između godine 1998 i 2005. To je pronađena za sve glavne tržišne kategorije cigareta. [6] |
|||
'''Nikotín''' /ime dolazi po francuskom veleposlaniku u Portugalu [[Jean Nicot|Jeanu Nicotu]], koji je biljku i sjeme poslao godine [[1560.]] iz [[Brazil]]a u [[Pariz]]. / je glavni [[alkaloid]] [[duhan]]a (Nicotiana tabacum), C<sub>10</sub>H<sub>14</sub>N<sub>2</sub>, bezbojna uljasta tekućina i jedan od najjačih biljnih otrova, neurotoksin koji djeluje na središnji i periferni [[živčani sustav]]. Smrtonosna doza mu je oko 50 miligrama a u duhanu za pušenje ima ga između 1 i 3%. Simptomi trovanja izazvani dugotrajnim pušenjem su lupanje srca, kronični katar [[dušnik]]a i bronhija, i na kraju dolazi do popuštanja srca, kome i [[smrt]]i. |
'''Nikotín''' /ime dolazi po francuskom veleposlaniku u Portugalu [[Jean Nicot|Jeanu Nicotu]], koji je biljku i sjeme poslao godine [[1560.]] iz [[Brazil]]a u [[Pariz]]. / je glavni [[alkaloid]] [[duhan]]a (Nicotiana tabacum), C<sub>10</sub>H<sub>14</sub>N<sub>2</sub>, bezbojna uljasta tekućina i jedan od najjačih biljnih otrova, neurotoksin koji djeluje na središnji i periferni [[živčani sustav]]. Smrtonosna doza mu je oko 50 miligrama a u duhanu za pušenje ima ga između 1 i 3%. Simptomi trovanja izazvani dugotrajnim pušenjem su lupanje srca, kronični katar [[dušnik]]a i bronhija, i na kraju dolazi do popuštanja srca, kome i [[smrt]]i. |
||
Nikotin se u prošlosti rabio kao [[insekticid]]; danas se u te svrhe koriste njegovi [[derivat]]i. |
Nikotin se u prošlosti rabio kao [[insekticid]]; danas se u te svrhe koriste njegovi [[derivat]]i. |
||
Inačica od 20. prosinca 2009. u 15:58
Nikotin je alkaloid naći u velebilje obitelji biljaka (Solanaceae), koja čini oko 0,6-3,0% suhe težine duhana, [1] [2] s biosinteza koje se odvijaju u korijenu, i akumuliraju u listovima. On funkcionira kao antiherbivore kemijskog s posebnim specifičnost na insekte, stoga je nikotin je bio široko korišten kao insekticid u prošlosti, [3] [4], a trenutno nikotin analoga kao što imidacloprid dalje se naširoko koristi.
U niskim koncentracijama (prosjek prinosa cigareta oko 1 mg apsorbira nikotin), tvar djeluje kao stimulans u sisavaca te je glavni faktor odgovoran za ovisnost oblikovanje svojstva pušenje duhana. Prema American Heart Association, "ovisnost o nikotinu je povijesno bila jedna od najtežih ovisnosti razbiti." Farmakološki karakteristike i ponašanja koja određuju duhanske ovisnosti su slični onima koji utvrditi ovisnost o drogama, kao što su heroin i kokain. [5] sadržaja Nikotin u cigaretama stvarno se polako povećava tokom godina, a jedna studija pokazala da je prosječno povećanje 1,6% godišnje između godine 1998 i 2005. To je pronađena za sve glavne tržišne kategorije cigareta. [6]
Nikotín /ime dolazi po francuskom veleposlaniku u Portugalu Jeanu Nicotu, koji je biljku i sjeme poslao godine 1560. iz Brazila u Pariz. / je glavni alkaloid duhana (Nicotiana tabacum), C10H14N2, bezbojna uljasta tekućina i jedan od najjačih biljnih otrova, neurotoksin koji djeluje na središnji i periferni živčani sustav. Smrtonosna doza mu je oko 50 miligrama a u duhanu za pušenje ima ga između 1 i 3%. Simptomi trovanja izazvani dugotrajnim pušenjem su lupanje srca, kronični katar dušnika i bronhija, i na kraju dolazi do popuštanja srca, kome i smrti. Nikotin se u prošlosti rabio kao insekticid; danas se u te svrhe koriste njegovi derivati.
Nikotin je higroskopan, masnu tekućina koja se miješati s vodom u svoju bazu obliku. Kao dušičnih baza, nikotin nastaju soli s kiselinama koje su obično čvrste i topljivi u vodi. Nikotin lako prodire u kožu. Kao što je prikazano od strane fizičkih podataka, slobodna baza nikotin će izgorjeti pri temperaturi ispod točke vrelišta, a njegove pare će combust pri 308 K (35 ° C, 95 ° F) u zraku unatoč para niskog tlaka. Zbog toga, većina nikotina je izgorjela kada je cigareta dimljena, međutim, dovoljno je udahnuti dati željene učinke. Količina nikotina unese u dimu duhana je dio iznosa koji se nalazi u listovima duhana.