Egina (otok): razlika između inačica

Egina; Αίγινα
	Otok
Položaj
Koordinate	37° 45´ SZŠ 23°26´ IZD
Država	Grčka
Otočje	Saronski otoci
Fizikalne osobine
Površina	87,4 km2
Stanovništvo
Glavno naselje	Egina
Broj stanovnika	13.000
	Lua error in Modul:Interaktivna_karta at line 379: attempt to perform arithmetic on local 'lat_d' (a nil value).

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 24. prosinca 2009. u 17:51

Egina (grčki: Αίγινα) je jedan od Saronskih otoka u Egejskom moru u središnjoj Grčkoj. Otok upravno pripada prefekturi Pirej i Periferiji Atika, kao jedna od općina. Sjedište općine i najveće naselje na otoku je istoimeni gradić Egina na sjeverozapadnoj strani otoka.

Ime

Naziv "Egina" vjerojatno je izveden od imena iz grčke mitologije, Eakusa (poznatije kao Eak), mitološkog kralja drevne Egine.

Prirodni obilježja

Egina je smještena u blizini Atene (oko 40-ak km zračne udaljenosti), u središnjem dijelu Saronskog zaljeva, koji se po njoj zove i Eginski zaljev. Ovaj zaljev je jako važan za Grčku. Otok je blago razvedene obale sa brojnim malim zaljevima i skrivenim plažama. Egina je brdovita, ali je njeno zemljište vulkanskog podrijetla i jako plodno. Na otoku postoje značajne šume bora.

Klima na Egini je sredozemna.

Povijest

Egina je jako rano naseljena, već u doba rane prapovijesti. U doba Mikenske civilizacije Egina je bila trgovačko središte za ovaj dio Grčke. Taj joj je otok donio bogatstvo i moć, koju je tek u 5. stoljeću pr. Kr. skršila antička Atena i sebi priključila Eginu. Kasnija povijest vezana je za povijest Atene. U doba ranog Bizanskog carstva Egina je ponovo ojačala, o čemu govore brojne crkve iz tog vremena. Međutim, česti napadi Saracena u 9. stoljeću doveli su novog nazadovanja i, vjerovatno, napuštanja otoka. Poslije osvajanja Carigrada od strane križara 1204. g. Egina je bila pod vlašću Zapada sve do 1537. g. Tada Eginu osvajaju Turci i pod njima ostaje stoljećima. uz kraktu vlast Mlečana krajem 17. stoljeća.

Novi procvat Egine događa se nastavkom suvremene Grčke 1830. godine, kada je čak kratko bila i prijestonica (1828.-30.). Proglašavanjem Atene za novu prestonicu Egina gubi na značaju, ali ne propada, jer je nova prijestonica ostala blizu. Poslije rata širenjem Atene otok postaje mjesto vikend turizma Atenjana, a kasnije i stalnih kuća doseljenika.

Stanovništvo

Po posljednjem popisu iz 2001. godine na otoku živi oko 13.000 stanovnika, od toga oko 60% u gradu Egini. Gotovo cjelokupno stanovništvo su Grci.

Gospodarstvo

Poljoprivreda je tradicionalno zanimanje otočnog stanovništva, pogotovo uzgajanje pamuka, badema, vinove loze, maslina. U novije vrijeme najviše se uzgajaja pistacija.

Važne djelatnost su turizam i pomorstvo.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Egina (otok)

http://www.aegina.gr/ (grč.)(engl.)

Nedovršeni članak Egina (otok) koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

}

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 {{Otok
 |Ime          = Egina<br/>Αίγινα
-|zemljovid    = [[Slika:GR Aegina.PNG|mini]]
+|zemljovid    = [[Slika:GR Aegina.PNG|150px]]
 |smještaj     =
 |otočje       = [[Saronski otoci]]
@@ Redak 12: / Redak 12: @@
 |slika        =
 }}
 '''Egina''' ([[grčki]]: ''Αίγινα'') je jedan od [[Saronski otoci|Saronskih otoka]] u [[Egejsko more|Egejskom moru]] u središnjoj [[Grčka|Grčkoj]]. Otok upravno pripada [[prefektura Pirej|prefekturi Pirej]] i [[periferija Atika|Periferiji Atika]], kao jedna od općina. Sjedište [[općina|općine]] i najveće naselje na [[otok]]u je istoimeni gradić [[Egina (grad)|Egina]] na sjeverozapadnoj strani otoka.
-==Ime==
+== Ime ==
-Naziv "Egina" vjerojatno je izveden od grčke imena ličnosti iz grčke mitologije, Eakusa (poznatije kao Eak), mitološkog kralja drevne Egine.
+Naziv "Egina" vjerojatno je izveden od imena iz grčke mitologije, [[Eakus]]a (poznatije kao Eak), mitološkog kralja drevne Egine.
-==Prirodni uvjeti==
-Egina je smještena u blizini [[Atena|Atene]] (oko 40ak km zračno), u središnjem dijelu [[Saronski zaljev|Saronskog zaljeva]], koji se po njoj zove i [[Eginski zaljev]]. Ovaj zaljev je jako važan za Grčku. Otok je blago razvedene obale sa brojnim malim zaljevima i skrivenim [[plaža]]ma. Egina je brdovita, ali je njeno zemljište [[vulkan]]skog podrijetla i jakp plodno, pa je otok stoga dobro obrađen i gusto naseljen.
-Klima na Egini je sredozemna. Na otoku postoje značajne šume [[bor]]a.
+== Prirodni obilježja ==
-==Povijest==
-Egina je jako rano naseljena, već u doba rane [[prapovijest]]i. Udoba [[Mikenska civilizacija|Mikenske civilizacije]] Egina je bila trgovačko središte za ovaj dio Grčke. Taj je otok donio bogatstvo i moć, koju je tek u 5. stoljeću p. n. e. skršila antička Atena i sebi priključila Eginu. Kasnija povijest vezana je za povijest Atene. U doba ranog [[Bizansko carstvo|Bizanskog carstva]]  Egina je ponovo ojačala, o čemu govore brojne crkve iz ovog vremena. Međutim, česti napadi [[Saracen]]a u 9. stoljeću doveli su novog nazadovanja i, vjerovatno, napuštanja otoka. Poslije osvajanja Carigrada od strane [[križari|križara]] 1204. g. Egina je bila pod vlašću Zapada sve do 1537. g. Tada Eginu osvajaju Turci i pod njima ostaje stoljećima. uz kraktu vlast [[Mlečani|Mlečana]] krajem 17. stoljeća.
+Egina je smještena u blizini [[Atena|Atene]] (oko 40-ak km zračne udaljenosti), u središnjem dijelu [[Saronski zaljev|Saronskog zaljeva]], koji se po njoj zove i Eginski zaljev. Ovaj zaljev je jako važan za Grčku.<!-- zašto je važan? --> Otok je blago razvedene obale sa brojnim malim zaljevima i skrivenim [[plaža]]ma. Egina je brdovita, ali je njeno zemljište [[vulkan]]skog podrijetla i jako plodno. Na otoku postoje značajne šume [[bor]]a.
-Novi procvat Egine događa se obrazovanjem suvremene Grčke [[1830.]] g., kada je čak kratko bila i prijestonica (1828-30. g.). Proglašavanjem Atene za novu prestonicu Egina gubi na značaju, ali ne propada, jer je nova prijestonica ostala blizu. Poslije rata širenjem Atene otok postaje mjesto vikend turizma Atenjana, a kasnije i stalnih kuća doseljenika.
+Klima na Egini je sredozemna.
-==Stanovništvo==
-Po posljednjem popisu iz 2001. g. na otoku živi oko 13.000 stanovnika, od toga oko 60% u gradu Egini. Gotovo cjelokupno stanovništvo su [[Grci]].
-==Gospodarstvo==
-[[Poljoprivreda]] je tradicionalno zanimanje otočnog stanovništva, pogotovo uzgajanje [[pamuk]]a, [[badem]]a, [[vinova loza|vinove loze]], [[masline]]. U novije vrijeme najvažnija kultura je pistać. Danas je ona u sjeni vikend [[turizam|turizma]]. U prilog turizmu ide i dobra prometna povezanost otoka sa kopnom i obližnjom Atenom. Otok je najčešće odredište Atenjana u slobodno vrijeme, pa je prepuno taverni, pansiona, diskoteka i drugih sadržaja namijenjenih slobodnom vremenu. Važna djelatnost je i [[pomorstvo]].
+== Povijest ==
+Egina je jako rano naseljena, već u doba rane [[prapovijest]]i. U doba [[Mikenska civilizacija|Mikenske civilizacije]] Egina je bila trgovačko središte za ovaj dio Grčke. Taj joj je otok donio bogatstvo i moć, koju je tek u 5. stoljeću pr. Kr. skršila [[antička Atena]] i sebi priključila Eginu. Kasnija povijest vezana je za povijest Atene. U doba ranog [[Bizansko carstvo|Bizanskog carstva]]  Egina je ponovo ojačala, o čemu govore brojne crkve iz tog vremena. Međutim, česti napadi [[Saracen]]a u 9. stoljeću doveli su novog nazadovanja i, vjerovatno, napuštanja otoka. Poslije osvajanja [[Carigrad]]a od strane [[križari|križara]] 1204. g. Egina je bila pod vlašću Zapada sve do 1537. g. Tada Eginu osvajaju Turci i pod njima ostaje stoljećima. uz kraktu vlast [[Mlečani|Mlečana]] krajem 17. stoljeća.
+Novi procvat Egine događa se nastavkom suvremene Grčke [[1830.]] godine, kada je čak kratko bila i prijestonica (1828.-30.). Proglašavanjem Atene za novu prestonicu Egina gubi na značaju, ali ne propada, jer je nova prijestonica ostala blizu. Poslije rata širenjem Atene otok postaje mjesto vikend turizma Atenjana, a kasnije i stalnih kuća doseljenika.
+== Stanovništvo ==
+Po posljednjem popisu iz 2001. godine na otoku živi oko 13.000 stanovnika, od toga oko 60% u gradu Egini. Gotovo cjelokupno stanovništvo su [[Grci]].
+== Gospodarstvo ==
+[[Poljoprivreda]] je tradicionalno zanimanje otočnog stanovništva, pogotovo uzgajanje [[pamuk]]a, [[badem]]a, [[vinova loza|vinove loze]], [[maslina]]. U novije vrijeme najviše se uzgajaja [[pistacija]].
+Važne djelatnost su [[turizam]] i [[pomorstvo]].
+== Vanjske poveznice ==
-==Galerija==
-==Izvori==
-{{izvori}}
-==Vanjske poveznice==
-* http://www.aegina.gr/ {{el icon}}{{eng icon}}
 {{commons|Category:Egina}}
-[[Kategorija:Saronski otoci]]
+* http://www.aegina.gr/ {{gr icon}}{{eng icon}}
 {{Mrva-zemlj}}}
+[[Kategorija:Saronski otoci]]
 [[bg:Егина]]