Titanija (mjesec): razlika između inačica
m robot Dodaje: hu:Titánia (hold) |
m Bot: Interwiki za izabrane članke za en:Titania (moon) |
||
Redak 71: | Redak 71: | ||
[[de:Titania (Mond)]] |
[[de:Titania (Mond)]] |
||
[[el:Τιτάνια (δορυφόρος)]] |
[[el:Τιτάνια (δορυφόρος)]] |
||
[[en:Titania (moon)]] |
[[en:Titania (moon)]] {{Link FA|en}} |
||
[[eo:Titanjo (luno)]] |
[[eo:Titanjo (luno)]] |
||
[[es:Titania (satélite)]] |
[[es:Titania (satélite)]] |
Inačica od 29. prosinca 2009. u 23:40
Titanija | |
---|---|
Foto: Voyager 2, 24. siječnja 1986. | |
Otkriće | |
Otkrio | William Herschel |
Datum otkrića | 11. siječnja 1787. |
Planet | Uran |
Grupa satelita | veliki unutarnji pravilni |
Orbitalni elementi | |
Ekscentricitet (e) | 0.0011 |
Prosječna udaljenost | 436,300 |
Orbitalni period (P) | 8.706 d |
Inkl. prema ekvatoru planeta | 0.340° |
Fizičke osobine | |
Srednji promjer | 1577.8 (0.1237 x Zemlja) |
Površina | 7,820,000 km² |
Masa | 3.526·1021 kg (5.9·10-4 x Zemlja) |
Volumen | 2,057,000,000 km³ |
Gustoća | 1.72 g/cm³ |
Gravitacija na površini | 0.378 m/s² (~0.039 g) |
Brzina oslobađanja | 770 m/s |
Period rotacije | sinkrona rotacija |
Albedo | 0.27 |
Prosječna površinska temperatura |
~60 K |
Atmosferski pritisak | 0 Pa |
Nagib osi | 0° |
Titanija (također Uran III) je Uranov najveći prirodni satelit. Kruži oko Urana na udaljenosti oko 436 270 km. Polumjer joj iznosi 788.9 km, a masa 3.49 × 1021 kg. Titania je vrlo slična Arielu, iako je veća.
Otkrio ju je William Herschel, 1787. godine. Voyager 2 (1986.) je jedina letjelica koja je posjetila Titaniju.
Sastav i reljef
Titanija je građena od stijenja i vodenog leda.
Površina Titanije je puna kratera i kanjona, a vidljivo je i nekoliko velikih bazena (vrlo velikih kratera). Kao i kod Ariela, stotinama kilometara dugačke doline se međusobno sijeku. Neki krateri izgledaju dopola "potopljeni".
Površina Titanije je relativno mlada, što upućuje na postojanje procesa koji mijenja površinu. Smatra se da je Titania nekad imala vruću unutrašnjost, koja se do našeg vremena ohladila. Doline su mogle nastati zbog stezanja uslijed hlađenja, te zbog uzdizanja leda.
Izvori
Vanjske poveznice
|