Organizam: razlika između inačica
Organizam premješteno na Organizam (biologija): pojam organizma ima šire značenje, ovo se odnosi samo na biologiju |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Pojam '''organizam''' koristi se općenito za materijalne ili [[ideja|idejne]] [[sustav]]e čiji se dijelovi ([[organ]]i) nalaze u složenim odnosima uzajamne ovisnosti. Ti odnosi obilježeni su prije svega pojavom da svaki pojedini dio djeluje u službi cijelog sklopa, dok obratno, cjelina djeluje u smislu održavanja svih svojih dijelova ili funkcija. |
|||
#PREUSMJERI [[Organizam (biologija)]] |
|||
Pojam se koristi u [[društvene znanosti|društvenim znanostima]] ([[država]] je također svojevrstan organizam), [[prirodne znanosti|prirodnim znanostima]] ([[organizam (biologija)]]). |
|||
U [[filozofija|filozofiji]] to je cjelovito strukturiran sklop u kojem svakom sastavnom dijelu cjeline pripada vlastito značenje za samoga sebe i za cjelinu<ref name="E">Hrvatska enciklopedija, tom 8, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, ISBN 953-6036-38-X</ref>. |
|||
Tako [[Immanuel Kant|Kant]] definira sve dijelove organizma istovremeno i kao sredstvo i kao cilj svih drugih dijelova, dok [[Aristotel]] smatra da je organizam u svakom slučaju više od zbira svojih dijelova. |
|||
U [[Teologija|teologiji]] organizam je usmjeren ka cilju, dakle, određuje ga svrha<ref name="E"/> |
|||
==Izvori== |
|||
{{izvori}} |
|||
==Literatura== |
|||
* Ewers, Michael: ''Philosophie des Organismus in teleologischer und dialektischer Sicht. Ein ideengeschichtlicher Grundriss''. ("Filozofija organizma u svjetlu teologije i dijalektike. Idejnopovijesni temelj") Münster 1986. |
|||
* Kant, Immanuel: ''Kritik der Urteilskraft (KU)''. In: Weischedel, W. (Hrsg.), Werkausgabe in 12 Bänden, Bd. X, Frankfurt am Main 2005. (''Hier besonders § 65'') |
|||
[[Kategorija:Biologija]] |
|||
[[Kategorija:Filozofija]] |
|||
<!-- interwiki --> |
|||
[[de:Organismus]] |
|||
Inačica od 31. prosinca 2009. u 00:18
Pojam organizam koristi se općenito za materijalne ili idejne sustave čiji se dijelovi (organi) nalaze u složenim odnosima uzajamne ovisnosti. Ti odnosi obilježeni su prije svega pojavom da svaki pojedini dio djeluje u službi cijelog sklopa, dok obratno, cjelina djeluje u smislu održavanja svih svojih dijelova ili funkcija.
Pojam se koristi u društvenim znanostima (država je također svojevrstan organizam), prirodnim znanostima (organizam (biologija)).
U filozofiji to je cjelovito strukturiran sklop u kojem svakom sastavnom dijelu cjeline pripada vlastito značenje za samoga sebe i za cjelinu[1].
Tako Kant definira sve dijelove organizma istovremeno i kao sredstvo i kao cilj svih drugih dijelova, dok Aristotel smatra da je organizam u svakom slučaju više od zbira svojih dijelova.
U teologiji organizam je usmjeren ka cilju, dakle, određuje ga svrha[1]
Izvori
- ↑ a b Hrvatska enciklopedija, tom 8, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, ISBN 953-6036-38-X
Literatura
- Ewers, Michael: Philosophie des Organismus in teleologischer und dialektischer Sicht. Ein ideengeschichtlicher Grundriss. ("Filozofija organizma u svjetlu teologije i dijalektike. Idejnopovijesni temelj") Münster 1986.
- Kant, Immanuel: Kritik der Urteilskraft (KU). In: Weischedel, W. (Hrsg.), Werkausgabe in 12 Bänden, Bd. X, Frankfurt am Main 2005. (Hier besonders § 65)