Gerilsko ratovanje: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
TXiKiBoT (razgovor | doprinosi)
Thijs!bot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: gl:Loita de guerrillas
Redak 36: Redak 36:
[[fi:Sissisota]]
[[fi:Sissisota]]
[[fr:Guérilla]]
[[fr:Guérilla]]
[[gl:Loita de guerrillas]]
[[he:גרילה]]
[[he:גרילה]]
[[hu:Gerilla-hadviselés]]
[[hu:Gerilla-hadviselés]]

Inačica od 2. siječnja 2010. u 23:02

»Gerila« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Gerila (razdvojba).

Gerilsko ratovanje je način ratovanja u kojemu manje vojne ili paravojne jedinice napadaju neprijateljske postrojbe na okupiranom dijelu jedne države. Cilj takvog ratovanja je nanošenje ljudskih gubitaka i materijalne štete u svrhu slabljenja i demoralizacije suprotne strane. Gerilska vojska najčešće je ilegalna organizacija koja financira i vrši diverzij, te potiče njezine stanovnike na revoluciju ili neposlušnost. Gerilski rat obično nastaje nezadovoljstvom stanovništva koje radi pobune zbog nacionalnih, socijalnih ili osobnih razloga.

Povijest

Prva uspješna gerilska vojska bila je vojska izraelskih pobunjenika koja je na tri godine izbacila Rimljane s Galileje. U srednjem vijeku nezadovoljni se seljaci okupljaju u borbi protiv feudalaca, ali gotovo sve bivaju ugušene krvlju. Na ovim prostorima bila je poznata Seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca. Sam naziv gerilsko ratovanje je nastao u vrijeme Napoleonovog osvajanja Španjolske, kada su Španjolci protiv Francuza vodili gerilu tj. "mali rat". Gerliski ratovi se obično pojavljuju u zemljama gdje je diktatorski režim, taj tip rata bio je masovan tijekom Drugog svjetskog rata. U vrijeme Drugog svjetskog rata takav se je oblik ratovanja nazivao još i partizanskim ratom. Razvio se je uglavnom u zemljama koje su bile pod kontrolom fašista i nacista. Najpoznatiju gerilu tijekom Drugog svjetskog rata imali su: Francuzi (Francuski pokret otpora), Nizozemci (Nizozemski pokret otpora), Jugoslaveni (Narodnooslobodilački pokret ili NOP) itd.

Takav tip ratovanja zadržan je i poslije rata (Hladni rat), ponajviše u Južnoj Americi gdje se organizirala pro-sovjeska gerila, no u Afganistanu i Kubi postojale su pro-američke gerile. U Afganistanu pro-američku gerilu je vodio poznati zločinac i terorist Osama bin Laden, koji je tada bio u savezu sa SAD-om. Gerliski tip ratovanja se uglavnom bavi manjim pothvatima, koji imaju malen ili velik značaj za manji prostor (sabotaže, spašavanje, špijunaže...).

Sadašnjost

U novije vrijeme gerilsko ratovanje se najčešće primjenjuje u zemljama južne Amerike i Afrike.