Kartuzijanski red: razlika između inačica
m robot Mijenja: fr:Chartreuses anglaises |
m robot Mijenja: cs:Kartuziánský řád, es:Orden de los Cartujos, fr:Ordre des chartreux |
||
Redak 24: | Redak 24: | ||
[[ca:Orde de la Cartoixa]] |
[[ca:Orde de la Cartoixa]] |
||
[[cs: |
[[cs:Kartuziánský řád]] |
||
[[da:Karteuserordenen]] |
[[da:Karteuserordenen]] |
||
[[de:Kartäuser]] |
[[de:Kartäuser]] |
||
[[en:Carthusian]] |
[[en:Carthusian]] |
||
[[eo:Kartuzianoj]] |
[[eo:Kartuzianoj]] |
||
[[es:Cartujos]] |
[[es:Orden de los Cartujos]] |
||
[[fi:Kartusiaanit]] |
[[fi:Kartusiaanit]] |
||
[[fr: |
[[fr:Ordre des chartreux]] |
||
[[hu:Karthauzi rend]] |
[[hu:Karthauzi rend]] |
||
[[it:Ordine Certosino]] |
[[it:Ordine Certosino]] |
Inačica od 8. siječnja 2010. u 11:19
Rimokatolički crkveni red Kartuzijanci nastali su, poput kamaldolijanaca i klinijevaca, reformiranjem benediktinskog reda 1084. godine.
Latinski naziv za njih je 'Ordo Cartusiensis'. Kratica je OC.
Osnovao ga je temeljem pravila svetog Benedikta u Alpama, sjevernije od Grenoblea sveti Bruno.
Svrha mu je bila povlačenjem da se iz vreve društva u samoću redovnici posvete kontemplaciji i duhovnom savršenstvu.
Red se raširio po Francuskoj, Njemačkoj i sjevernoj Italiji. Nastanjeni su u odijeljenim kućicama koje povezuju dugački hodnici.
Članovi reda se sastaju samo na molitvi.
Odijelo im je bijele boje i sastoji se od habita, škapulara i kukuljice.
Nama najbliži samostan jest Kartuzija Pleterje u Sloveniji.
Kartuzijanci u Sloveniji
Kartuzija Pleterje mjesto je života i rada monaha iz cijele srednje Europe, ali i iz nekih drugih krajeva svijeta. Među članovima ove kartuzije ima Slovenaca, Mađara, Hrvata i monaha drugih nacionalnosti.