Starčevićeva stranka prava: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 12. siječnja 2010. u 04:36

Starčevićeva stranka prava naziv je za hrvatsku nacionalnu političku stranku koja je 1908. godine nastala raskolom unutar tadašnje Čiste stranke prava, odnosno otcjepljenjem frakcije na čelu s Milom Starčevićevim i dr. Antom Pavelićem st. Razlog je bilo nezadovoljstvo politikom Josipa Franka, koji je nastojao Hrvatsku što je moguće više vezati uz Beč. Starčevićanci su to držali izdajom načela Ante Starčevića o nužnosti stvaranja samostalne i suverene Hrvatske. U razdoblju 1911. - 1913. stranka se ujedinila s Hrvatskom kršćansko-socijalnom strankom prava i s tzv. Mladohrvatima u svepravašku organizaciju, ali nakon toga se opet odcijepila.

U vrijeme Prvoga svjetskog rata stranka se zalagala za Hrvatsku "bez skrbnika", što je bio eufemizam za neovisnost. Međutim nakon raspada Austro-Ugarske njezini čelnici prilaze Narodnom vijeću, sudjeluju u stvaranju Države SHS, a potom i Kraljevine SHS. Milinovci sa Antom Pavelićem se udružuju zajedno sa Narodnom demokratskom strankom dr. Ivana Lorkovića u Hrvatsku zajednicu i HZ postaje jedan od političkih grupacija u vrijeme jugoslavenske monarhije.

Literatura

GROSS, Mirjana: Izvorno pravaštvo, Zagreb, 2000., ISBN 953-6168-82-0

@@ Redak 2: / Redak 2: @@
 U razdoblju [[1911.]] - [[1913.]] stranka se ujedinila s [[HKSP|Hrvatskom kršćansko-socijalnom strankom prava]] i s tzv. [[Mladohrvati]]ma u svepravašku organizaciju, ali nakon toga se opet odcijepila.
-U vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] stranka se zalagala za Hrvatsku "bez skrbnika", što je bio eufemizam za neovisnost. Međutim nakon raspada Austro-Ugarske njezini čelnici prilaze Narodnom vijeću, sudjeluju u stvaranju [[Država SHS|Države SHS]], a potom i [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], što je dovelo kraju stranke.
+U vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] stranka se zalagala za Hrvatsku "bez skrbnika", što je bio eufemizam za neovisnost. Međutim nakon raspada Austro-Ugarske njezini čelnici prilaze Narodnom vijeću, sudjeluju u stvaranju [[Država SHS|Države SHS]], a potom i [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]]. Milinovci sa Antom Pavelićem se udružuju zajedno sa [[Narodna demokratska stranka|Narodnom demokratskom strankom]] dr. Ivana Lorkovića u [[Hrvatska zajednica|Hrvatsku zajednicu]] i HZ postaje jedan od političkih grupacija u vrijeme jugoslavenske monarhije.
 == Literatura ==