Skandinavski poluotok: razlika između inačica
Nova stranica: '''Skandinavski poluotok''' je geografska regija u sjevernoj Europi. Sastoji se od Norveške, Švedske i djela sjeverne [[Finska|Fin... |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{radovi}} |
|||
'''Skandinavski poluotok''' je geografska regija u [[Sjeverna Europa|sjevernoj Europi]]. Sastoji se od [[Norveška|Norveške]], [[Švedska|Švedske]] i djela [[sjever]]ne [[Finska|Finske]]. Naziv ''[[Skandinavija|Skandinavski]]'' dolazi od riječi [[Skania]]. Skania je švedska pokrajina, koja se nalazi na [[Jug|južnom]] dijelu Skandinavskog poluotoka. |
'''Skandinavski poluotok''' je geografska regija u [[Sjeverna Europa|sjevernoj Europi]]. Sastoji se od [[Norveška|Norveške]], [[Švedska|Švedske]] i djela [[sjever]]ne [[Finska|Finske]]. Naziv ''[[Skandinavija|Skandinavski]]'' dolazi od riječi [[Skania]]. Skania je švedska pokrajina, koja se nalazi na [[Jug|južnom]] dijelu Skandinavskog poluotoka. |
||
== Zemljopis == |
== Zemljopis == |
||
[[Image:Fennoscandia.png|thumb|left|Scandinavian Peninsula in relation to the larger Fennoscandia]] |
|||
Skandinavski poluotok je najveći [[poluotok]] u [[Europa|Europi]]. To je oko 1.850 [[Kilometar|km]] dug, i oko 370-805 km širok poluotok. |
Skandinavski poluotok je najveći [[poluotok]] u [[Europa|Europi]]. To je oko 1.850 [[Kilometar|km]] dug, i oko 370-805 km širok poluotok. |
||
| Redak 10: | Redak 11: | ||
* [[Baltičko more]] (uključujući [[Botnički zaljev]]) na [[istok]]u, sa autonomnim [[Ålandski otoci]]ma, između Švedske i Finske, te [[Gotland]]. |
* [[Baltičko more]] (uključujući [[Botnički zaljev]]) na [[istok]]u, sa autonomnim [[Ålandski otoci]]ma, između Švedske i Finske, te [[Gotland]]. |
||
* [[Sjeverno more]] (uključujući [[Kattegat]] i [[Skagerrak]]) na [[zapad]]u i jugozapadu. |
* [[Sjeverno more]] (uključujući [[Kattegat]] i [[Skagerrak]]) na [[zapad]]u i jugozapadu. |
||
* [[Norveško more]] na zapadu |
|||
* [[Barentsovo more]] na sjeveru |
|||
Najviši vrh Skandinavskog poluotoka je bio [[Glittertind]], u Norveškoj, čija je visina 2.470 m nadmorske visine. No, s obzirom na [[ledenjak]] koji je djelomično rastopljen, najviša razina je na 2.469 [[Metar|m]], na [[Galdhøpiggen]]u, također u Norveškoj. Tamo je i [[Jostedalsbreen]], najveći ledenjak kontinentalne Europe. Oko jedna četvrtina Skandinavskog poluotoka nalazi se sjeverno od [[Arktički krug|Arktičkog kruga]], s najsjevernijom točkom na rtu [[Nordkinn]]. Cijeli Skandinavski poluotok bogat je [[drvo]]m, [[željezo]]m, [[Bakar|bakrom]] i ostalim [[Rude|rudama]]. Najbolja poljoprivredna zemljišta nalaze se na jugu [[Švedska|Švedske]]. Veliki izvori [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]] nalaze se izvan Norveške obale u [[Sjeverno more]] i [[Atlantski ocean]]. |
|||
Veliki dio stanovništva Skandinavskog poluotoka živi u gradovima na južnom dijelu poluotoka, kako u [[Stockholm]]u i [[Göteborg]]u, u Švedskoj, tako i u [[Oslo|Oslu]], u [[Norveška|Norveškoj]]. |
|||
[[Kategorija:Poluotoci]] |
|||
[[ar:شبه الجزيرة الإسكندنافية]] |
|||
[[zh-min-nan:Skandinavia Poàn-tó]] |
|||
[[bs:Skandinavsko poluostrvo]] |
|||
[[bg:Скандинавски полуостров]] |
|||
[[ca:Península Escandinava]] |
|||
[[cs:Skandinávský poloostrov]] |
|||
[[da:Skandinaviske halvø]] |
|||
[[de:Skandinavische Halbinsel]] |
|||
[[en:Scandinavian Peninsula]] |
|||
[[et:Skandinaavia poolsaar]] |
|||
[[el:Σκανδιναβική Χερσόνησος]] |
|||
[[es:Península Escandinava]] |
|||
[[fa:شبه جزیره اسکاندیناوی]] |
|||
[[fr:Péninsule Scandinave]] |
|||
[[fy:Skandinavysk Skiereilân]] |
|||
[[ko:스칸디나비아 반도]] |
|||
[[hi:स्केंडिनेविया प्रायद्वीप]] |
|||
[[is:Skandinavíuskaginn]] |
|||
[[it:Penisola scandinava]] |
|||
[[kn:ಸ್ಕ್ಯಾಂಡಿನೇವಿಯ ಪರ್ಯಾಯ ದ್ವೀಪ]] |
|||
[[ka:სკანდინავიის ნახევარკუნძული]] |
|||
[[lv:Skandināvijas pussala]] |
|||
[[lb:Skandinavesch Hallefinsel]] |
|||
[[lt:Skandinavijos pusiasalis]] |
|||
[[mk:Скандинавски Полуостров]] |
|||
[[nl:Scandinavisch schiereiland]] |
|||
[[ja:スカンディナヴィア半島]] |
|||
[[no:Den skandinaviske halvøy]] |
|||
[[pl:Półwysep Skandynawski]] |
|||
[[pnt:Σκανδιναβικόν Χερσόνησος]] |
|||
[[pt:Península escandinava]] |
|||
[[ru:Скандинавский полуостров]] |
|||
[[sq:Gadishulli Skandinav]] |
|||
[[sk:Škandinávsky polostrov]] |
|||
[[sr:Скандинавско полуострво]] |
|||
[[fi:Skandinavian niemimaa]] |
|||
[[sv:Skandinaviska halvön]] |
|||
[[th:คาบสมุทรสแกนดิเนเวีย]] |
|||
[[tl:Tangway ng Scandinavia]] |
|||
[[tr:İskandinav Yarımadası]] |
|||
[[uk:Скандинавський півострів]] |
|||
[[zh:斯堪的纳维亚半岛]] |
|||
Inačica od 15. siječnja 2010. u 15:54
Skandinavski poluotok je geografska regija u sjevernoj Europi. Sastoji se od Norveške, Švedske i djela sjeverne Finske. Naziv Skandinavski dolazi od riječi Skania. Skania je švedska pokrajina, koja se nalazi na južnom dijelu Skandinavskog poluotoka.
Zemljopis
Skandinavski poluotok je najveći poluotok u Europi. To je oko 1.850 km dug, i oko 370-805 km širok poluotok.
Granice između Norveške i Švedske, općenito definira Skandinavsko gorje. Skandinavski poluotok okružen je s nekoliko vodenih cjelina:
- Baltičko more (uključujući Botnički zaljev) na istoku, sa autonomnim Ålandski otocima, između Švedske i Finske, te Gotland.
- Sjeverno more (uključujući Kattegat i Skagerrak) na zapadu i jugozapadu.
- Norveško more na zapadu
- Barentsovo more na sjeveru
Najviši vrh Skandinavskog poluotoka je bio Glittertind, u Norveškoj, čija je visina 2.470 m nadmorske visine. No, s obzirom na ledenjak koji je djelomično rastopljen, najviša razina je na 2.469 m, na Galdhøpiggenu, također u Norveškoj. Tamo je i Jostedalsbreen, najveći ledenjak kontinentalne Europe. Oko jedna četvrtina Skandinavskog poluotoka nalazi se sjeverno od Arktičkog kruga, s najsjevernijom točkom na rtu Nordkinn. Cijeli Skandinavski poluotok bogat je drvom, željezom, bakrom i ostalim rudama. Najbolja poljoprivredna zemljišta nalaze se na jugu Švedske. Veliki izvori nafte i prirodnog plina nalaze se izvan Norveške obale u Sjeverno more i Atlantski ocean.
Veliki dio stanovništva Skandinavskog poluotoka živi u gradovima na južnom dijelu poluotoka, kako u Stockholmu i Göteborgu, u Švedskoj, tako i u Oslu, u Norveškoj.