Psihoanaliza: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
Freud je smatrao da pacijenti neće biti prisiljeni na neprilagođena ponašanja kada shvate da se zbog svojih nesvjesnih razloga tako ponašaju i da pacijent, vođen terapeutom, mora sam doći do srži svojih problema. |
Freud je smatrao da pacijenti neće biti prisiljeni na neprilagođena ponašanja kada shvate da se zbog svojih nesvjesnih razloga tako ponašaju i da pacijent, vođen terapeutom, mora sam doći do srži svojih problema. |
||
Glavni ciljevi psihoanalitičkot tretmana jesu inetelektualni i [[emocije|emocionalni]] uvid u primarne uzroke pacijentovih problema, istraživanje implikacija tih uvida i ojačavanje kontrole nad [[id]]om i superegom. |
|||
== Literatura == |
|||
* Marija Fuerst, Psihologija, Zagreb, 1994. |
|||
* Randy J. Larsen, David M. Buss, Psihologija ličnosti, Naklada Slap, 2007. |
|||
{{Mrva-psihologija}} |
{{Mrva-psihologija}} |
||
Inačica od 19. siječnja 2010. u 17:27
Psihoanaliza je klinička teorija ličnosti koja se usredotočuje na intenzivno proučavanje osobe. Glavni predstavnik psihoanalize je Sigmund Freud .
Ciljevi psihoanalize
Freud je smatrao da pacijenti neće biti prisiljeni na neprilagođena ponašanja kada shvate da se zbog svojih nesvjesnih razloga tako ponašaju i da pacijent, vođen terapeutom, mora sam doći do srži svojih problema.
Glavni ciljevi psihoanalitičkot tretmana jesu inetelektualni i emocionalni uvid u primarne uzroke pacijentovih problema, istraživanje implikacija tih uvida i ojačavanje kontrole nad idom i superegom.
Literatura
- Marija Fuerst, Psihologija, Zagreb, 1994.
- Randy J. Larsen, David M. Buss, Psihologija ličnosti, Naklada Slap, 2007.
Nedovršeni članak Psihoanaliza koji govori o psihologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.