Encelad (mjesec): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Xqbot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: ga:Enceladus
TXiKiBoT (razgovor | doprinosi)
m robot Mijenja: lv:Encelāds (pavadonis)
Redak 243: Redak 243:
[[lb:Enceladus (Mound)]]
[[lb:Enceladus (Mound)]]
[[lt:Enceladas (palydovas)]]
[[lt:Enceladas (palydovas)]]
[[lv:Encelāds]]
[[lv:Encelāds (pavadonis)]]
[[ms:Enceladus (bulan)]]
[[ms:Enceladus (bulan)]]
[[nl:Enceladus (maan)]]
[[nl:Enceladus (maan)]]

Inačica od 27. siječnja 2010. u 09:10

Enkelad
Encelad - Slika složena slika od dijelova skupljenih prilikom preleta letjelice Cassini-Huygens tokom 2004.-2005. (izvor: NASA)
Encelad - Slika složena slika od
dijelova skupljenih prilikom preleta letjelice
Cassini-Huygens tokom 2004.-2005. (izvor: NASA)
Otkriće
Otkrio William Herschel
Datum otkrića 28. kolovoza 1789
Privremena oznaka Saturn II
Planet Saturn
Grupa satelita Unutarnji pravilni sateliti
Orbitalni elementi
Ekscentricitet (e) 0.0045 [1]
Prosječna udaljenost 238,020 km (xxxx AJ)
Orbitalni period (P) 1.370218 d [1]
Inkl. prema ekvatoru planeta 0.019°
Fizičke osobine
Srednji promjer 504.2 km
(513×503×497 km) [2]
Površina xxxx km²
Masa 1.08·1020 kg [2]
Volumen xxxx km³
Gustoća 1.61 g/cm³ [2]
Gravitacija na površini 0.113 m/s² (0.0115 g)
Brzina oslobađanja 241 m/s
Period rotacije sinkrona rotacija
Albedo 0.99
Prosječna površinska
temperatura
min: 32.9 K
srednja: 75 K
max: 145 K [3]
Atmosferski pritisak U tragovima,
prostorno varijabilan[4],[5].
Sastav:
Vodena para 91% [6]
Dusik 4% [6] [5]
Ugljik dioksid 3.2% [6]
Metan 1.7% [6]
Nagib osi

Enkelad (Enceladus) je prirodni Saturnov satelit kojeg je 1789. otkrio astronom William Herschel. Ime je dobio od giganta Enkelada iz starogrčke mitologije. Ovaj satelit ima drugo ime Saturn II. Satelit Enkelad ophodi Saturn svakih 32 h 53 m 7 s, ima prosječni promjer od 498.9 km i masu od 8.6·1019 kg. Prosječna gustoća Enkelada je 1.3 g/cm3. Raznim mjerenjima iz svemirske letljelice Cassini-Huygens utvrđeno je da je satelit Enkelad napravljen većinom od leda, vode i možda male količine kamena i metala. Početkom 2006. NASA-ina letjelica Cassini snimila je, vjerovatno, tekuću vodu koja izbija iz gejzira na Enkeladusu.

Izvori

  1. a b Celestia Solar System Definition File. Retrieved March 22, 2006.
  2. a b c C. C. Porco et al., Science 311, 1393 (2006).
  3. J. R. Spencer et al., Science 311, 1401 (2006).
  4. M. K. Dougherty et al., Science 311, 1406 (2006).
  5. a b C. J. Hansen et al., Science 311, 1422 (2006).
  6. a b c d J. H. Waite et al., Science 311, 1419 (2006).

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Encelad (mjesec)

Predložak:Link FA Predložak:Link FA

Predložak:Link FA