Slovenija

Republika Slovenija Republika Slovenija
Zastava Grb
Geslo nema
Himna Zdravljica
Položaj Slovenije
Glavni grad	Ljubljana
Službeni jezik	slovenski 1)
Državni vrh
- Predsjednik	Danilo Türk
- Predsjednik Vlade	Vilim Dretar
Neovisnost	Odcjepljenjem od SFRJ 25. lipnja 1991.
Površina	150. po veličini
- ukupno	20 - Rvacki nacionali park km2
- % vode	0,6 %
Stanovništvo	142. po veličini
- ukupno (2009)	10.5 - jedan ima dvojno državljanstvo
- gustoća	101/km2
BDP (PKM)	procjena 2005.
- ukupno	0 milijardi $ (81.)
- po stanovniku	28,010 $ (21.)
Valuta	euro 2) (100 centa)
Pozivni broj	+386
Vremenska zona	UTC +1 UTC +2 ljeti
Internetski nastavak	.si
1) Talijanski i mađarski priznati su kao službeni jezici u nekim graničnim općinama; 2) Do 1. siječnja 2007. slovenski tolar

Republika Slovenija je podalpska, a manjim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.

Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Zemljopis

Datoteka:Si-4geographic-regions.jpg

Geografske cjeline Slovenije

Slovenija se nalazi u Srednjoj Europi na dodiru Alpa, Dinarskog gorja, Panonske nizine i Sredozemlja. Klimu čini mješavina alpskog, sredozemnog i kontinentalnog podneblja. U sjeverozapadnom dijelu države prevladavaju Alpe s najvišim vrhom Triglavom (2864 m). U smjeru prema moru se prostire pokrajina Kras. Njen podzemni svijet skriva najveličanstvenije podzemne galerije u Europi, a to su Postojnska jama i Škocjanske jame koje su isklesale podzemne vode. Potonja se nalaze na Unescovom popisu kulturne i prirodne baštine. Više od polovine površine pokrivaju šume - 1.163.812 ha (u Europi veći postotak šuma imaju samo Finska i Švedska). U Sloveniji je zakonom zaštićeno približno 8 % ozemlja. Najveće područje zauzima Triglavski nacionalni park (83.807 ha). Geološka prošlost, različitosti u reljefu (od morske površine do 2864 m nadmorske visine) te činjenica, da se Slovenija rasprostire na četiri biogeografska područja, omogućili su bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta. U Sloveniji uspijeva 3000 papratnjača i cvjetnjača te 50.000 različitih životinjskih vrsta. Brojni su i razni biljni i životinjski endemi.

Nacionalni parkovi

Podrobniji članak o temi: Nacionalni parkovi Slovenije

Prirodne znamenitosti

• Triglavski nacionalni park
• Kraške jame
• Robanov kot
• Topla
• Notranjski Snežnik
• Rakov Škocjan
• Krakovski gozd
• Donačka gora
• Kozlerjeva gošča
• Divje jezero
• Cerkniško jezero
• Bledsko jezero
• Sečoveljske soline

Ostali podaci

Triglav, simbol slovenstva

• najviši vrh: Triglav (2864 m)
• najsjevernija točka: 46° 52' 37,52" SGŠ, 16° 14' 18,14" IGD, naselje Budinci u općini Šalovci,
• najjužnija točka: 45° 25' 18,34" SGŠ, 15° 10' 56,06" IGD, naselje Damelj u općini Črnomelj,
• najistočnija točka: 46° 28' 33,76" SGŠ, 16° 36' 07,69" IGD, naselje Benica u općini Lendava,
• najzapadnija točka: 46° 17' 54,05" SGŠ, 13° 23' 47,81" IGD, u naselju Breginj u općini Kobarid.
• geometrijsko središte Slovenije 46° 07' 11,8" S in 14° 48' 55,2" I.
• najduža rijeka: Sava (218 km u Sloveniji) - najduža rijeka sasvim u Sloveniji: Savinja 95 km
• najveće jezero: Bohinjsko jezero
• najveći grad: Ljubljana

Povijest

Podrobniji članak o temi: Povijest Slovenije

Slavenski preci današnjih Slovenaca vjerojatno su se doselili na područje Slovenije u 6. stoljeću. U 7. stoljeću je nastala Karantanija, prva država Slovenaca i jedna od prvih slavenskih država. 745. godine Karantanija gubi neovisnost i pada pod vlast Bavarske, koja opet postaje dio franačke države. Stanovništvo se pokrštava. Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomeniki, prvi pisani dokument na slovenskom. U 14. stoljeću veći dio današnje Slovenije pada pod vlast Habsburgovaca, koji kasnije postaju Austro-Ugarska. Slovenija se tada dijeli na četri pokrajine: Kranjsku, Gorišku, Štajersku i Korošku. Godine 1848. brojne narode zahvaća narodni preporod, pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju. Kad se 1918. godine raspala Austro-Ugarska, a Italija zauzela pokrajine Primorsku i Istru, kao i dijelove Dalmacije, osnovana je Država Slovenaca, Hrvata i Srba koja se brzo ujedinila sa Kraljevinom Srbijom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca i ta se 1929. preimenovala u Kraljevinu Jugoslaviju. Kraljevina Jugoslavija se raspala u 2. svjetskom ratu, a Slovenija je potom postala dio socijalističke Jugoslavije, službeno proglašene 29. studenog 1943. Današnja Slovenija je na temelju plebiscita proglasila neovisnost od SFRJ 25. lipnja 1991.

Politika

Podrobniji članak o temi: Politika Slovenije

Karta Slovenije

Slovenski šef države je predsjednik, koji se bira svakih pet godina. Izvršnu vlast ima predsjednik vlade i njegov kabinet ministara.

Parlament ima dva doma: Državni zbor i Državni svet. Državni zbor ima 90 zastupnika, koji se dijelom biraju izravno, a dijelom razmjerno.

Državni svet ima 22 zastupnika, koji zastupaju važne društvene, gospodarske, strukovne i regionalne skupine. Parlamentarni izbori održavaju se svake četiri godine.

Vidi još:

• Hrvatsko-slovenski odnosi
• Otvorena pitanja u odnosima Hrvatske i Slovenije

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Etničke grupe Slovenije

Prema popisu stanovništva iz 2002. Slovenija je imala 1.964.036 stanovnika. Etnički sastav je bio sljedeći: Slovenci 83.1%, Srbi 2%, Hrvati 1.8%, Bošnjaci 1.1% i drugi.

Narodni sastav Slovenije
Slovenci			83.06%
Srbi			1.98%
Hrvati			1.81%
Bošnjaci			1.10%
Ostale manjine			4.85%
Neizjašnjeni i nepoznati			8.9%
izvor: 2002 census

Vjerski sastav Slovenije
Rimokatolici			57.8%
Neizjašnjeno i nepoznato			22.8%
Ateisti			10.1%
Ostale religije			9.3%
izvor: 2002 census

Velike razlike u broju stanovnika srpske, hrvatske i bošnjačke nacionalnosti između zadnja dva popisa imaju izvor u činjenici da su slovenske vlasti 26. veljače 1992. brisale iz registra stalnih stanovnika 18.305 građana navedenih nacionalnosti s popisa stanovnika, oduzele im državljanstvo te ih proglasile stranim državljanima. Slučaj je dospio i do Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu. "Izbrisani" već preko desetljeće i pol ne mogu ostvariti svoja građanska i ljudska prava u Sloveniji.

Rezultati prethodnih popisa

• 1991. ( Popis promijenjen i priklađen standardima EU-a po kojem se broje samo stanovnici sa stalnim prebivalištem u državi ) - 1.913.355 stanovnika (Slovenci 88.3%, Hrvati 2.8%, Srbi 2.5%, Muslimani 1.4%)

• 1991. - 1.965.986 stanovnika: 1.727.000 Slovenaca ili 87.8 %, 54.212 Hrvata ili 2.8 %, 47.911 Srba ili 2.4 %, 26.867 Muslimani ili 1.4 %, 8.503 Mađara, 3.064 Talijana, 2.293 Roma i drugi.

• 1981. - 1.838.381 stanovnika (Slovenci 90.8%, Hrvati 2.9%, Srbi 2.3%)

• 1971. - 1.679.051 stanovnika (Slovenci 94%, Hrvati 2.5%, Srbi 1.2%)

[1]

Gospodarstvo

Podrobniji članak o temi: Gospodarstvo Slovenije

Datoteka:European flag in the wind.jpg

Slovenija je članica EU i dio jedinstvenog tržišta

Slovenija ima visoko razvijeno gospodarstvo te je procjena BDP-a per capita za 2008. godinu 28,010.76 $. Nalazi se na drugom mjestu, iza Cipra, među novim članicama EU te iznosi 93% prosjeka EU. Relativno visoka inflacija je 2006. pala na 2.3% (prije prihvaćanja eura), ali je u listopadu 2007. ponovno narasla na 5.1% što jer bilo više od prosjeka eurozone. Slovensko gospodarstvo je počelo jače rasti u zadnje četiri godine i to 4.3% u 2004. i 2005., 5.9% u 2006. te 6.8% u 2007., nakon relativno slabog rasta u 2003. godini (2.8%). U prva tri tromjesečja 2008. gospodarsvo je raslo 5% na godišnjoj razini.

Unatoč gospodarskom uspjehu, Slovenija se još uvijek suočava s različitim izazovima. Veliki dio ekonomije je ostalo u rukama države, a direktna strana ulaganja su među najmanjima u EU. Porezi su relativno visoki, tržište rada je nefleksibilno te je industrija manje konkurentna. Tijekom posljednjih 10 godina došlo je do privatizacije banaka, telekomunikacija i javnih usluga te se očekuje da će se strana ulaganja povećati. Slovenija je vodeća među novim članicama EU i prva je nova članica koja je prihvatila novu europsku valutu euro 1. siječnja 2007.

Slovensko je gospodarsko vrlo razvijeno, najbolje među tranzicijskim državama, sa starom rudarskom, industrijskom i obrtničkom tradicijom. Poljoprivreda je od manjeg značaja, a obrađeno je samo 12 % površine. U turizmu su značajna primorska ljetovališta (Piran, Portorož, Izola, Koper, Ankaran, Debeli rtič), skijaška središta (Maribor, Kranjska gora, Vogel, Kanin, Rogla) i toplice (Radenci, Moravske Toplice, Terme Čatež, Terme Dobrna, Lendava, Maribor, Ptuj, Šmarješke Toplice).

Kultura

Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomeniki, prvi pisani dokument na slovenskom jeziku. Slovensku prvu knjigu je tiskao protestantski reformator Primož Trubar (1508.-1586.). To su u biti bile dvije knjige: (katekizam) i abecedarij koje su izdane 1550. u Tübingenu u Njemačkoj. Središnja pokrajina, Kranjska (koja je postojala kao dio Austro-Ugarske sve do početka 20. stoljeća), je bila etnografski i povijesno dobro opisana u knjizi Slava vojvodine Kranjske (Die Ehre deß Herzogthums Crain) koju je izdao 1689. Janez Vajkard Valvasor (1641.-1693.).

Slovenski nacionalni pjesnik France Prešeren

Najveći slovenski književnici su bili pjesnici France Prešeren (1800.-1849.), Oton Župančič, Srečko Kosovel, Edvard Kocbek i Dane Zajc te pisci Ivan Cankar (1876.-1918.), Vladimir Bartol i Prežihov Voranc, dok su Alojz Rebula, Drago Jančar, Boris Pahor, Tomaž Šalamun, Aleš Debeljak i Aleš Šteger vodeći književnici suvremene slovenske književnosti.

Najvažniji slovenski slikari su Jurij Šubic i Anton Ažbe koji su djelovali krajem 19. stoljeća. Ivana Kobilca, Rihard Jakopič, Ivan Grohar su djelovali početkom 20. stoljeća, a Avgust Černigoj, Lojze Spacal, Anton Gojmir Kos, Riko Debenjak, Marij Pregelj, a posebno Gabrijel Stupica i Janez Bernik obilježili su drugu polovicu 20. stoljeća. Suvremeni slikari su Emerik Bernard, Metka Krašovec, Ivo Prančič, Gustav Gnamuš, grupa IRWIN i Marko Peljhan. Zoran Mušič, koji je radio u Parizu i Veneciji, postao je slavan i diljem svijeta. Neki od važnjijih slovenskih kipara su Fran Berneker, Lojze Dolinar, Zdenko Kalin, Slavko Tihec, Janez Boljka i danas Jakov Brdar i Mirsad Begić. Poznati slovenski arhitekti su Jože Plečnik i Max Fabiani, Edo Ravnikar, Milan Mihelič.

U Sloveniji su djelovali i brojni glazbenici i skladatelji kao što je renesansni skladatelj Jacobus Gallus (1550.-1591.) koji je utjecao na tadašnju europsku glazbu i violinski virtuoso Giuseppe Tartini. Bojan Adamič, poznati filmski skladatelj i Ivo Petrić, skladatelj europske klasične glazbe djelovali su tijekom 20. stoljeća.

Suvremeni popularni glazbenici su Slavko Avsenik, Laibach, Vlado Kreslin, Pero Lovšin, Pankrti, Zoran Predin, Lačni Franz, New Swing Quartet, DJ Umek, Valentino Kanzyani, Siddharta, Big Foot Mama,Terrafolk, Katalena, Magnifico i drugi.

Za slovensku kinematografiji značajni su Karol Grossmann, Janko Ravnik, Ferdo Delak, France Štiglic, Mirko Grobler, Igor Pretnar, France Kosmač, Jože Pogačnik, Matjaž Klopčič, Jane Kavčič, Jože Gale, Boštjan Hladnik i Karpo Godina. Suvremeni filmski redatelji Janez Burger, Jan Cvitkovič, Damjan Kozole, Janez Lapajne i Maja Weiss su najznačajniji predstavnici tzv. renesanse slovenske kinematografije.

Od znanstvenika se ističu nobelovac Friderik - Fritz Pregl, fizičar Joseph Stefan, psiholog i antropolog Anton Trstenjak, filozof Slavoj Žižek i Milan Komar, lingvist Franc Miklošič, liječnik Anton Marko Plenčič, matematičar Jurij Vega, sociolog Thomas Luckmann, teolog Anton Strle i raketni inženjer Herman Potočnik.

Obrazovanje

Podrobniji članak o temi: Obrazovanje u Sloveniji

Sveučilište u Ljubljani

Slovenski obrazovni sustav se sastoji od predškolskog obrazovanja, osnovnog obrazovanja (9 godina), srednjoškolskog obrazovanja (stručno i opće obrazovanje), višeg stručnog obrazovanja te visokog obrazovanja. Posebni dijelovi sustava su obrazovanje odraslih, glazbeno i plesno obrazovanje, obrazovanje za ljude sa posebnim potrebama i razni programi u etničkim i jezičnim izmješanim područjima.

Trenutno se u Sloveniji nalaze tri javna i jedno privatno sveučilište, a oni su:

• javna sveučilišta:

• Sveučilište u Ljubljani
• Sveučilište u Mariboru
• Sveučilište u Primorskoj

• privatno sveučilište je:

• Sveučilište u Novoj Gorici

Slovesko se obrazovanje na PISA-inoj rang ljestvici trenutačno nalazi na 12. mjestu i jedno je od najboljih na svijetu.

Teritorijani ustroj

Karta podjele Slovenije na općine (godine 2005)

Prema Ustavu Repubike Slovenije, općina (slovenski občina) je samoupravna lokalna zajednica (tj. jedinica lokalne samouprave), koja obuhvaća područje jednog ili više naselja koja su povezana zajedničkim potrebama i interesima stanovnika.

Pogled s Ljubljanskog grada

Po slovenskom Zakonu o lokalnoj samoupravi, općina mora imati najmanje 5000 stanovnika, ali ima i onih koje zbog zemljopisnih, pograničnih, nacionalnih, povijesnih ili gospodarskih razloga imaju taj status iako imaju manje od 5000 stanovnika . U djelokrug općine spadaju poslovi lokalnog značaja koje općina može obavljati samostalno i koji se tiču samo stanovnika općine. Grad može dobiti status gradske općine (slovenski mestna občina) ako ima više od 10000 stanovnika te predstavlja zemljopisno, gospodarsko i kulturno središte područja koje mu grvitira. Međutim taj status može dobiti i općina zbog povijesnih razloga. Na gradsku općinu država može prenijeti poslove iz svoje nadležnosti, a koji utječu na razvoj grada.

Slovenija

Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak. (Rasprava)

Slovenija je od sredine 2006. godine podijeljena na 210 općina, među kojima njih 11 ima status gradske općine (označene s *).

A Ajdovščina Apače B Beltinci Benedikt Bistrica ob Sotli Bled Bloke Bohinj Borovnica Bovec Braslovče Brda Brezovica Brežice C Cankova Celje * Cerklje na Gorenjskem Cerknica Cerkno Cerkvenjak Cirkulane Č Črenšovci Črna na Koroškem Črnomelj D Destrnik Divača Dobje Dobrepolje Dobrna Dobrova-Polhov Gradec Dobrovnik Dol pri Ljubljani Dolenjske Toplice Domžale Dornava

Dravograd Duplek G Gorenja Vas-Poljane Gorišnica Gorje Gornja Radgona Gornji Grad Gornji Petrovci Grad Grosuplje H Hajdina Hoče-Slivnica Hodoš Horjul Hrastnik Hrpelje-Kozina I Idrija Ig Ilirska Bistrica Ivančna Gorica Izola J Jesenice Jezersko Juršinci K Kamnik Kanal ob Soči Kidričevo Kobarid Kobilje Kočevje Komen Komenda Kopar * Kostanjevica na Krki Kostel

Kozje Kranj * Kranjska Gora Križevci Krško Kungota Kuzma L Laško Lenart Lendava Litija Ljubljana * Ljubno Ljutomer Log-Dragomer Logatec Loška Dolina Loški Potok Lovrenc na Pohorju Luče Lukovica M Majšperk Makole Maribor * Markovci Medvode Mengeš Metlika Mežica Miklavž na Dravskem polju Miren-Kostanjevica Mirna Peč Mislinja Mokronog-Trebelno Moravče Moravske Toplice Mozirje Murska Sobota * Muta

N Naklo Nazarje Nova Gorica * Novo Mesto * O Odranci Oplotnica Ormož Osilnica P Pesnica Piran Pivka Podčetrtek Podlehnik Podvelka Poljčane Polzela Postojna Prebold Preddvor Prevalje Ptuj * Puconci R Rače-Fram Radeče Radenci Radlje ob Dravi Radovljica Ravne na Koroškem Razkrižje Rečica ob Savinji Renče-Vogrsko Ribnica Ribnica na Pohorju Rogaška Slatina Rogašovci

Rogatec Ruše S Selnica ob Dravi Semič Sevnica Sežana Slovenj Gradec * Slovenska Bistrica Slovenske Konjice Sodražica Solčava Središče ob Dravi Starše Straža Sveta Ana Sveta Trojica v Slovenskih Goricah Sveti Andraž v Slovenskih Goricah Sveti Jurij ob Ščavnici Sveti Jurij v Slovenskih Goricah Sveti Tomaž Š Šalovci Šempeter-Vrtojba Šenčur Šentilj Šentjernej Šentjur Šentrupert Škocjan Škofja Loka Škofljica Šmarje pri Jelšah Šmarješke Toplice Šmartno pri Litiji Šmartno ob Paki Šoštanj Štore

T Tabor Tišina Tolmin Trbovlje Trebnje Trnovska Vas Trzin Tržič Turnišče V Velenje * Velika Polana Velike Lašče Veržej Videm Vipava Vitanje Vodice Vojnik Vransko Vrhnika Vuzenica Z Zagorje ob Savi Zavrč Zreče Ž Žalec Železniki Žetale Žiri Žirovnica Žužemberk

Osim na općine, kao jedinice lokalne samouprave, Slovenija je podjeljena i na 58 upravnih jedinica (koje se mogu usporediti s uredima državne uprave u županijama u Hrvatskoj) koje obavljaju poslove državne uprave i ne zadiru u samoupravne poslove općina.

Statističke regije

Statističke regije

Iako zakonski nigdje nije regulirano, Slovenija je podjeljena i na pokrajine (u zemljopisnom smislu), odnosno na regije.

Tako je za potrebe državne statistike država podjeljena na 12 regija, a one su:

1. Pomurje
2. Podravska
3. Koruška
4. Savinjska
5. Zasavlje
6. Donjoposavska
7. Jugoistočna Slovenija
8. Središnja Slovenija
9. Gorenjska
10. Notranjsko-kraška
11. Goriška
12. Obalno-kraška

Ustav Republike Slovenije dopušta šire samoupravne zajednice, odnosno pokrajine, na koje pak država može prenijeti neke poslove iz svog djelokruga.

Povijesne pokrajine

Povijesne pokrajine

1. Primorska

   Slovenska Istra

2. Kranjska

   2a. Gorenjska

   2b. Notranjska

   2c. Dolenjska i Bela krajina

3. Koruška
4. Štajerska
5. Prekmurje

Promet

Podrobniji članak o temi: Promet Slovenije

Promet u Sloveniji

Državni blagdani (neradni dani)

Datum	Naziv	Napomene
1. i 2. siječnja	Nova godina
8. veljače	Prešernov dan
dan nakon Uskrsa	Uskrsni ponedjeljak	klizni datum
27. travnja	Dan otpora
1. i 2. svibnja	Praznik rada
25. lipnja	Dan državnosti
15. kolovoza	Velika Gospa
31. listopada	Dan reformacije
1. studenog	Dan uspomena na mrtve
25. prosinca	Božić
26. prosinca	Dan neovisnosti i zajednosti

Vanjske poveznice

• Ured vlade za odnose s javnošću (slo)(en)
• Službeni turistički portal Slovenije (slo)(en)(de)(fr)(ita)

Portal:Europa

Ostali projekti

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Slovenija
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Slovenija
	Zajednički poslužitelj sadrži atlas Slovenije