Kondura: razlika između inačica

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 17. svibnja 2006. u 08:17

Datoteka:Condura.jpg

Condura croatica (original)

Godine 1966. na ulazu u ninsku luku slučajno su pronađeni ostaci dvaju brodova, koji su 1974. izvađeni i preneseni u Zadar gdje je započela njihova deslanizacija, konzervacija i restauracija. Metodom radiokarbonske datacije pomoću ugljika C 14, datirano je da su brodovi plovili krajem XI. st. i početkom XII. st.. Pretpostavlja se da odgovaraju kondurama koje car Konstantin Porfirogenet spominje kada govori o starohrvatskoj ratnoj mornarici. Ovo je i jedan razlog zasto su pronađeni brodovi nazvani Condura Croatica.

Brodovi su dužine 7-8 metara, rađeni klasičnim načinom s rebrima i oplatom spojenom drvenim i željeznim čavlima. Nemaju kobilicu, već se na krmi i pramcu nalaze ojačanja u obliku krmene i pramčane statve. Umjesto kobilice na kondurama se nalaze dvije gredice koje teku paralelno s dnom broda, a spojene su izvana na rebra preko oplate. Funkcija ovih gredica može se pretpostaviti na temelju konstrukcije broda odn. njegove krme, koja je jako plitka i slična krmi grčkih brodova. Plitkoća krme i te dvije paralelne gredice dokaz su izvlačenja kondura krmom na kopno kada nisu bile u uporabi. Tako su u svako vrijeme bile spremne za pokret u slučaju potrebe. Brodovi po svom obliku spadaju u uske brodove, te su se koristili kao brze veslarice, a u slučaju povoljnog vjetra podizalo bi se četvrtasto jedro i tada se funkcija paralelnih gredica na dnu mijenja i one postaju stablilizatori broda.

Pronađene Condure Croatice danas se nalaze u Muzeju ninskih starina u posebnom paviljonu.

1998. godine izrađene su i porinute orginalne replike obiju kondura koje se danas nalaze u ninskoj luci.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 [[image:condura.jpg|thumb|250px|right|Condura croatica (original)]]
 [[Slika:Condura croatica.JPG|thumb|250px|Condura croatica (replika)]]
-Godine [[1966]]. na ulazu u [[nin]]sku luku slučajno su pronađeni ostaci dvaju [[brod]]ova,  koji su [[1974]]. izvađeni i preneseni u [[Zadar]] gdje je započela njihova deslanizacija, konzervacija i restauracija. Metodom [[radiokarbonska datacija|radiokarbonske datacije]] pomoću ugljika [[C 14]], datirano je da su brodovi plovili krajem [[11. stoljeće|XI. st.]] i početkom [[12. stoljeće|XII. st.]]. Pretpostavlja se da odgovaraju [[kondura]]ma koje car [[Konstantin Porfirogenet]] spominje kada govori o starohrvatskoj ratnoj mornarici. Ovo je i jedan razlog zasto su pronađeni brodovi nazvani Condura Croatica.
+Godine [[1966]]. na ulazu u [[nin]]sku luku slučajno su pronađeni ostaci dvaju [[brod]]ova,  koji su [[1974]]. izvađeni i preneseni u [[Zadar]] gdje je započela njihova deslanizacija, konzervacija i restauracija. Metodom [[radiokarbonska datacija|radiokarbonske datacije]] pomoću ugljika [[C 14]], datirano je da su brodovi plovili krajem [[11. stoljeće|XI. st.]] i početkom [[12. stoljeće|XII. st.]]. Pretpostavlja se da odgovaraju [[kondura]]ma koje car [[Konstantin Porfirogenet]] spominje kada govori o [[srednjovjekovna hrvatska država|starohrvatskoj]] ratnoj mornarici. Ovo je i jedan razlog zasto su pronađeni brodovi nazvani Condura Croatica.
-Brodovi su dužine 7-8 metara, rađeni klasičnim načinom s rebrima i oplatom spojenom drvenim i željeznim čavlima. Nemaju kobilicu, već se na krmi i pramcu nalaze ojačanja u obliku krmene i pramčane statve. Umjesto kobilice na Condurama se nalaze dvije gredice koje teku paralelno s dnom broda, a spojene su izvana na rebra preko oplate. Funkcija ovih gredica može se pretpostaviti na temelju konstrukcije broda odn. njegove krme, koja je jako plitka i slična krmi grčkih brodova. Plitkoća krme i te dvije paralelne gredice dokaz su izvlačenja Condura krmom na kopno kada nisu bile u uporabi. Tako su u svako vrijeme bile spremne za pokret u slučaju potrebe. Brodovi po svom obliku spadaju u uske brodove, te su se koristili kao brze veslarice, a u slučaju povoljnog vjetra podizalo bi se četvrtasto jedro i tada se funkcija paralelnih gredica na dnu mijenja i one postaju stablilizatori broda.
+Brodovi su dužine 7-8 metara, rađeni klasičnim načinom s rebrima i oplatom spojenom drvenim i željeznim čavlima. Nemaju kobilicu, već se na krmi i pramcu nalaze ojačanja u obliku krmene i pramčane statve. Umjesto kobilice na kondurama se nalaze dvije gredice koje teku paralelno s dnom broda, a spojene su izvana na rebra preko oplate. Funkcija ovih gredica može se pretpostaviti na temelju konstrukcije broda odn. njegove krme, koja je jako plitka i slična krmi [[stara Grčka|grčkih brodova]]. Plitkoća krme i te dvije paralelne gredice dokaz su izvlačenja kondura krmom na kopno kada nisu bile u uporabi. Tako su u svako vrijeme bile spremne za pokret u slučaju potrebe. Brodovi po svom obliku spadaju u uske brodove, te su se koristili kao brze veslarice, a u slučaju povoljnog vjetra podizalo bi se četvrtasto jedro i tada se funkcija paralelnih gredica na dnu mijenja i one postaju stablilizatori broda.
 Pronađene Condure Croatice danas se nalaze u [[Muzej ninskih starina|Muzeju ninskih starina]] u posebnom paviljonu.
-[[1998]]. godine izrađene su i porinute orginalne replike obiju Condura koje se danas nalaze u ninskoj luci.
+[[1998]]. godine izrađene su i porinute orginalne replike obiju kondura koje se danas nalaze u ninskoj luci.
 [[category: povijest Hrvatske]]