Šošoni ovcojedi: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 31. siječnja 2010. u 23:24

Sheep Eater Shoshoni (Mountain Snakes, Sheepeaters, Tukuarika, Tukudika; Ovcojedi), jedno od plemena šošonskih Indijanaca duž rijeke Salmon River u Idahu od ranih istraživača i trapera nazivani "Sheepeaters" ili "Ovcojedi". Ovaj naziv dobili su zbog toga što su uveliko ovisili o lovu na dugorogu planinsku ovcu. Sami sebe oni su nazivali Tukudika ili "meat-eaters," a poznati su i kao "Toyaino," ili "mountain dwellers." 115.godišnja Sheepeater-ka "The Woman Under the Ground", u svom intervjuu W. A. Allenu (objavljenom 1913. vidi više), opisuje svoj narod kao 'one koji uvijek žive među oblacima' ... 'i nikad ne silazi u dolinu.... (Tu su se prema njenim riječima) hranili mesom planinskih ovaca i koza' .

U planinsko područje po svoj su ih prilici prognali veoma ratoborni Blackfeet Indijanci. Svoju odjeću i obuću izrađivali su od koža životinja koje su lovili. Živjeli su u pećinama ili cedrovim teepijima na kojima bi rupe začepili borovm smolom. Vatrenog oružja nisu imali nego su se služili lukom i strijelom, te sjekirama i noževima sa opsidijanovim sječivima. Živjeli su miroljubivo sve do 1879. kad su ubili petoricu kineskih rudara na Loon Creeku, čime je započeo Sheepeater War' koji je završio zarobljavanjem 51.-dnog pripadnika plemena koji su sprovedeni na rezervat Lemhi u Idahu, a 1907. na Fort Hall među Bannock Indijance. Godine 1904. bilo ih je 90, a kasnije ih posebno ne popisuju.

Vanjske poveznice

Inačica od 4. listopada 2009. u 22:24 uredi Zeljko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 295.188 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 31. siječnja 2010. u 23:24 uredi ukloni ovu izmjenu Zeljko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 295.188 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1:		Redak 1:
	'''Sheep Eater Shoshoni''' (Mountain Snakes, Sheepeaters, Tukuarika, ~~Tukudeka~~; Ovcojedi), jedno od plemena [[Shoshonean\|šošonskih]] Indijanaca duž rijeke [[Salmon River]] u [[Idaho\|Idahu]] od ranih istraživača i trapera nazivani "Sheepeaters" ili "Ovcojedi". Ovaj naziv dobili su zbog toga što su uveliko ovisili o lovu na dugorogu planinsku ovcu. Sami sebe oni su nazivali Tukudika ili "meat-eaters," a poznati su i kao "Toyaino," ili "mountain dwellers." 115.godišnja Sheepeater-ka "The Woman Under the Ground", u svom intervjuu W. A. Allenu (objavljenom [[1913]]. [http://www.lemhi-shoshone.com/tukudikas.html vidi više]), opisuje svoj narod kao '' 'one koji uvijek žive među oblacima' ''... '' 'i nikad ne silazi u dolinu.... (Tu su se prema njenim riječima) hranili mesom planinskih ovaca i koza' ''.		'''Sheep Eater Shoshoni''' (Mountain Snakes, Sheepeaters, Tukuarika, Tukudika; Ovcojedi), jedno od plemena [[Shoshonean\|šošonskih]] Indijanaca duž rijeke [[Salmon River]] u [[Idaho\|Idahu]] od ranih istraživača i trapera nazivani "Sheepeaters" ili "Ovcojedi". Ovaj naziv dobili su zbog toga što su uveliko ovisili o lovu na dugorogu planinsku ovcu. Sami sebe oni su nazivali Tukudika ili "meat-eaters," a poznati su i kao "Toyaino," ili "mountain dwellers." 115.godišnja Sheepeater-ka "The Woman Under the Ground", u svom intervjuu W. A. Allenu (objavljenom [[1913]]. [http://www.lemhi-shoshone.com/tukudikas.html vidi više]), opisuje svoj narod kao '' 'one koji uvijek žive među oblacima' ''... '' 'i nikad ne silazi u dolinu.... (Tu su se prema njenim riječima) hranili mesom planinskih ovaca i koza' ''.

	U planinsko područje po svoj su ih prilici prognali veoma ratoborni [[Blackfeet]] Indijanci. Svoju odjeću i obuću izrađivali su od koža životinja koje su lovili. Živjeli su u pećinama ili cedrovim teepijima na kojima bi rupe začepili [[borovi\|bor]]ovm [[smola\|smolom]]. [[Vatreno oružje\|Vatrenog oružja]] nisu imali nego su se služili [[luk i strijela\|lukom i strijelom]], te [[sjekira]]ma i [[nož]]evima sa [[opsidijan]]ovim sječivima. Živjeli su miroljubivo sve do [[1879]]. kad su ubili petoricu [[Kinezi\|kineskih]] rudara na [[Loon Creek]]u, čime je započeo '' [[Sheepeater War]]' '' koji je završio zarobljavanjem 51.-dnog pripadnika plemena koji su sprovedeni na rezervat Lemhi u Idahu, a [[1907]]. na Fort Hall među [[Bannock]] Indijance. Godine [[1904]]. bilo ih je 90, a kasnije ih posebno ne popisuju.		U planinsko područje po svoj su ih prilici prognali veoma ratoborni [[Blackfeet]] Indijanci. Svoju odjeću i obuću izrađivali su od koža životinja koje su lovili. Živjeli su u pećinama ili cedrovim teepijima na kojima bi rupe začepili [[borovi\|bor]]ovm [[smola\|smolom]]. [[Vatreno oružje\|Vatrenog oružja]] nisu imali nego su se služili [[luk i strijela\|lukom i strijelom]], te [[sjekira]]ma i [[nož]]evima sa [[opsidijan]]ovim sječivima. Živjeli su miroljubivo sve do [[1879]]. kad su ubili petoricu [[Kinezi\|kineskih]] rudara na [[Loon Creek]]u, čime je započeo '' [[Sheepeater War]]' '' koji je završio zarobljavanjem 51.-dnog pripadnika plemena koji su sprovedeni na rezervat Lemhi u Idahu, a [[1907]]. na Fort Hall među [[Bannock]] Indijance. Godine [[1904]]. bilo ih je 90, a kasnije ih posebno ne popisuju.