Banana-država

Banana-država ili banana-republika je pogrdan naziv za države koje su politički nestabilne, ovisne o poljoprivrednom izvozu jedne monokulture (najpoznatiji je slučaj sa takvim državama u Srednjoj Americi koje su izvozile banane, pa je po njima ovaj pojam i nastao), a vlast drži korumpirana skupina.

Vlast često drži diktatorska vojna hunta, u državi su velike socijalne razlike, slaba je infrastruktura, slabe su škole, a gospodarstvo je nazadno. Država se oslanja na inozemni kapital, a proračunski deficit rješava tiskanjem novca koje dovodi do velike inflacije. Banana-republike su vrlo sklone revolucijama i vojnim udarima.

Prvobitni pojam se je odnosio samo na one zemlje koje jedino ili uglavnom izvoze ili uzgajaju banane. Izraz se prvenstveno odnosio na srednjoameričke zemlje kao što je Honduras, Nikaragva ili Panama, čiji su političari i privreda desetljećima uveliko bili pod utjecajem velikih kompanija kao što je primjerice United Fruit Company (Chiquita) i Standard Fruit Company (Dole).

Ekonomska moć američkih kompanija bila je daleko veća nego politička moć vlade, a kamoli stanovništva tih zemalja.

Izraz banana republika vjerojatno je prvi izmislio američki pisac O Henry (zapravo William Sydney Porter). U 1904. godini objavio je roman, Cabbages and Kings (Zelje i kraljevi), vjerojatno aludirajući na Honduras: "At that time we had a treaty with about every foreign country except Belgium and that banana republic, Anchuria ("u to vrijeme smo imali sporazum sa svakom stranom zemljom, osim Belgije, i te banana-republike, Anchurije."

Danas se izraz banana-republika pejorativno koristi za zemlje tzv. trećeg svijeta, u kojima strane tvrtke imaju značajan utjecaj na nastanak korupcije, kriminala, mafije, nepotizma, obogaćivanja na temelju državnih rashoda i sumnjivim izbornim rezultatima.

Općenito se pojam u današnje vrijeme koristi u kontekstu s državama, u kojim se politička kultura stavlja u kontekst s korupcijom.

Iz toga razloga ovaj se pogrdan izraz koristi u žutom tisku, u političkim raspravama te u polemikama u razvijenim zemljama kao što je Švicarska, Njemačka, Francuska, Austrija ili Italija, a koristi se kada netko slične događaje (koji su djelomično skriveni ili uljepšavani) osuđuje.