Požega

Ovo je glavno značenje pojma Požega. Za druga značenja pogledajte Požega (razdvojba).

Požega
grb
Država	Hrvatska
Županija	Požeško-slavonska
Gradonačelnik	Zdravko Ronko
Površina	133,8 km2
Površina središta	24,6 km2
Koordinate	45°20′N 17°41′E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	22 294
– gustoća	167 st./km2
Urbano	16 867
– gustoća	906 st./km2
Poštanski broj	34000
Požega Požega na zemljovidu Hrvatske

Požega je grad u Hrvatskoj. Od 1921. do 1991. nosio ime Slavonska Požega.

Gradska naselja

Grad Požega obuhvaća 31 naselje (stanje 2006), to su: Alaginci, Bankovci, Ćosine Laze, Crkveni Vrhovci, Dervišaga, Donji Emovci, Drškovci, Emovački Lug, Golobrdci, Gornji Emovci, Gradski Vrhovci, Kaptol ,Komušina, Krivaj, Kunovci, Laze Prnjavor, Marindvor, Mihaljevci, Nova Lipa, Novi Mihaljevci, Novi Štitnjak, Novo Selo, Požega,Ramanovci ,Seoci, Stara Lipa, Šeovci, Škrabutnik, Štitnjak, Turnić, Ugarci, Vasine Laze, Vidovci.

Zemljopis

Požega se nalazi u zapadnoj Slavoniji, u prostranoj požeškoj kotlini koju okružuju planine Psunj, Papuk, Krndija, Dilj i Požeška Gora. Sjedište je Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.

Povijest

Požega je grad duge i bogate povijesti. Povijest na ovim prostorima počinje još u rimsko doba, kad je Požeština nosila epitet Vallis Aurea iliti "Zlatna dolina",a glavno rimsko naselje Incerum bilo je u njezinu središtu. Istraživanja su pokazala i postojanje određenog pretpovijesnog života. Požega, kakvu je poznajemo danas, počinje se oblikovati u srednjem vijeku. Stari požeški burg izgrađen je vjerojatno u 11.stoljeću. Radilo se o šesterokutnoj utvrdi smještenoj na brijegu u središtu grada.

Požega 1221. (Požeški burg u srednjem vijeku)

Danas je to brdo među požeškim pukom poznato kao 'stari grad'. Požega je tada bila rezidencija hrvatsko-ugarskih kraljica, te kao takva izuzeta od nadležnosti bana i župana. Iako iz tog doba potvrda o dobivanju statusa slobodnog kraljevskog grada nije očuvana, građani civitasa uživali su povlastice jednake onima u slobodnim kraljevskim gradovima. Službeno status slobodnog kraljevskog grada Požega dobiva 1765.

Neimenovani notar Bele III. (1172.-1196.), hrvatsko-ugarskog vladara, u svom djelu 'Gestae Hungarorum',opisu najranije povijesti Mađara, govori o osvajanju tri utvrde pri prelasku preko Drave: Zagrab, Vlco i Posega. To su tada bila središta urbanizacije i najrazvijeniji gradovi u Slavoniji(koja je tada obuhvaćala prostor od Sutle do Dunava).Požega je do danas zadržala svoj srednjovjekovni raspored ulica. To govori o vrlo bogatom i razvijenom životu srednjovjekovne Požege, koja postaje centrom crkvenih, upravnih, trgovačkih, vojnih i drugih funkcija šire okolice. Požeška županija spominje se 1210. godine, a grad je 1227. spomenut kao 'Castrum de Posege'. Od značajnijih srednjovjekovnih spomenika,zbog turskih provala očuvani su samo crkva sv. Lovre (prvi spomen 1303.g.) s gotičkim freskama te crkva sv.Duha, koja datira iz 1285. (od 1573. do 1688.g. služila kao džamija). To danas ipak predstavlja iznimno kulturno bogatstvo i potvrdu kulturno-povijesnog kontinuiteta i života grada od srednjeg vijeka do današnjeg dana. 1537. Požega potpada pod vlast Osmanskog carstva. Požega i tu ima izuzetan značaj kao središte Požeškog sandžakata, upravni i vojni centar Slavonije. 1688.Fra Luka Ibrišimović Sokol oslobađa Požegu od Turaka. U ovom razdoblju razvija se Požega kakvu je danas poznajemo. Grad dolazi pod vlast Habsburgovaca. Srednjovjekovnoj gradskoj osnovi dodaje se bogat barokni izgled. Obnavlja se Požeška županija, Isusovci osnivaju Gimnaziju (1699.), petu najstariju u Hrvatskoj, i najstariju u današnjoj Slavoniji. Franjevci 1708.g. pristupaju obnavljanju samostana iz srednjeg vijeka porušenog od strane Turaka, i dovršavaju ga 1724., te je smješten uz crkvu sv.Duha. Samostan sadrži knjižnicu s oko 15 tisuća svezaka sa inkunabulama iz 16. stoljeća. Unatoč požaru u 19. stoljeću koji je uništio velik dio građe, knjižnica spada u nultu kategoriju i među vrijednijima je u Hrvatskoj. Stanovništvo je 1739. g. pogodila kuga. 1749. g., u spomen na 798 umrlih Požežana podignut je barokni kužni pil, koji i danas krasi središnji Trg u Požegi. Gradi se kazališna dvorana 1727., prva ljekarna u gradu 1740. Požega je u to vrijeme, uz Zagreb, jedini centar višeg obrazovanja u Hrvatskoj. Postojao je filozofski studij za mlade franjevce i Academia Posegana. 1763. sagrađena je i današnja Katedrala Sv. Terezije Avilske. Svoj doprinos katedrali svojim zidnim slikama dali su i glasoviti slikari Celestin Medović i Oton Iveković. Zbog mnoštva znanstvenika i književnika koje je Požega podarila Hrvatskoj, i zbog niza kulturnih ustanova i spomenika, Požega je prozvana slavonska Atena. Osobito plodno bilo je XVIII. i XIX.stoljeće. Glasoviti slikar i književnik Matko Peić je rekao kako Požega ima toliko književnih i kulturnih ličnosti da se može govoriti o požeškoj književnosti. U 19.st. važnost Požege opada u korist Osijeka i Slavonskog Broda smještenih na povoljnijih prometnim položajima uz Savu i Dravu, u ono vrijeme presudnih čimbenika zbog gradnje prvih željeznica. u 20.stoljeću zbiva se masovno naseljavanje Požege stanovništvom iz Hercegovine, Like, Dalmacije, Gorskog kotara i Zagorja te krajem stoljeća uglavnom izbjeglicama iz Bosne. Potomci tih doseljenika danas čine većinu stanovništva Požeštine. Od 1921. do 1991. grad nosi naziv Slavonska Požega kako bi se razlikovao od Požege u Srbiji. 1993. nakon smirivanja stanja u regiji obnavlja se Požeško-slavonska županija, u početku obuhvaćajući Našice i pripadajuća mjesta, a nakon pripajanja Našica Osječko-baranjskoj županiji oblikuje se današnji izgled županije.

Stanovništvo

Upravno područje Grada ima (prema popisu iz 2001. godine) 28.201 stanovnika, a osim same Požege obuhvaća i veliki broj okolnih prigradskih naselja i manjih sela. Uže gradsko područje ima 20.943 stanovnika.

Gospodarstvo

• prehrambena industrija (čokolada, slatkiši i pića), Zvečevo
• obrada metala (ljevaonica željeza, kućanski aparati) Plamen International, Color Emajl
• tekstilna industrija Sloga IMK d.d., Orljava]
• obrada drva i proizvodnja namještaja Spin Valis
• građevinski materijal (cigla, crijep)
• vinarstvo i voćarstvo

Kultura

• U Požegi se svake godine u svibnju, od 1993., održava Hrvatski festival jednominutnih filmova.
• Početkom rujna svake godine održava se glazbeni festival Zlatne žice Slavonije
• Gradska knjižnica i čitaonica PožegaGradska knjižnica i čitaonica Požega
• Gradski muzej PožegaGradski muzej Požega
• Gradsko kazalište PožegaGradsko kazalište Požega

Spomenici i znamenitosti

Katedrala Svete Terezije Avilske

• Biskupski dvor
• Crkva Svetog Lovre
• Franjevački samostan s crkvom Svetog Duha
• Katedrala Svete Terezije Avilske
• Palača Požeške županije
• Židovsko groblje
• Trg Svetog Trojstva s baroknim kućama i kužnim pilom

Sport

• NK Slavonija
• NK Dinamo Vidovci
• Sportsko - Rekreacijski Centar
• Sportska Dvorana Grabrik

Obrazovanje

• Veleučilište u Požegi
• Katolička Gimnazija
• Opća Gimnazija
• Jezična Gimnazija
• Prirodoslovno-matematička Gimnazija

Povezani članci

• Dodatak:Popis poznatih osoba iz Požege

Vanjske poveznice

• Službene stranice Grada Požege
• Stranice glazbenog festivala Zlatne žice Slavonije
• Web kamere Požege koje održava udruga Vallisaurea.net
• Gradska knjižnica i čitaonica Požega

Nedovršeni članak Požega koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.