Dobriša Cesarić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
TXiKiBoT (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: it:Dobriša Cesarić
Redak 21: Redak 21:


* [http://www.ezgeta.com/cesaric.html Izabrane pjesme Dobriše Cesarića]
* [http://www.ezgeta.com/cesaric.html Izabrane pjesme Dobriše Cesarića]

* '''[http://www.gkpz.hr Gradska knjižnica i čitaonica Požega'''].'''

'''Zavičajna zbirka "Possegana"''' osnovana je 1985. godine. Ova zbirka kontinuirano čuva i daje na korištenje u okviru Knjižnice građu vezanu uz naš zavičaj. Zbirka ima preko 1000 svezaka knjiga vezanih uz grad Požegu, Požeško-slavonsku županiju, znamenite osobe povezane sa zavičajem, zbirku periodike, tiskovni materijal, elektroničku građu, kartografsku građu, filmsku građu, grafičke mape, slike, glazbenu građu. Najveću vrijednost čine originalni primjerci knjiga Antuna Kanižlića, Miroslava Kraljevića, ostavština Ivše Bošnjaka Dragovačkog, ostavština Zlate Kolarić-Kišur, Knjižnica Julija Kempfa, rukopisi znamenitih Požežana i djela drugih pisaca koji su vezani uz Požegu.


{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}
{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}

Inačica od 26. veljače 2010. u 10:04

Dobriša Cesarić (Slavonska Požega, 10. siječnja 1902. - Zagreb, 18. prosinca 1980.) hrvatski pjesnik.

Dobriša Cesarić je rođen u Slavonskoj Požegi 10. siječnja 1902.godine. Djetinjstvo provodi u Osijeku gdje završava osnovnu školu i četiri niža razreda gimnazije. U jeku Prvog svjetskog rata dolazi 1912. godine u Zagreb gdje završava gimnaziju, a poslije mature 1920. godine upisuje filozofiju.

Kratko vrijeme radi u zagrebačkom kazalištu, a zatim dugo godina kao knjižničar u Higijenskom zavodu, da bi poslije Drugog svjetskog rata radio kao urednik u izdavačkom poduzeću Zora. Umro je u Zagrebu 18. prosinca 1980. godine. Bio je član Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti.

Književna karijera

U književnosti se prvi put, kao četrnaestogodišnjak, pojavio 1916.godine pjesmom "I ja ljubim". Prvu zbirku pjesama "Lirika" objavljuje 1931. godine i za nju dobiva nagradu Jugoslavenske akademije. Surađuje u mnogim književnim časopisima - Književnoj republici, Savremeniku, Kritici, Hrvatskoj reviji...- objavljuje književne prikaze, prevodi sa njemačkog i ruskog jezika. Objavio je sljedeće knjige: Lirika, Spasena svijetla; Izabrani stihovi; Pjesme; Knjiga prepjeva; Osvijetljeni put; Goli časovi; Izabrane pjesme, a izašla mu je i zbirka prijevoda svjetskih pjesnika, Knjiga prepjeva. Pjesničko djelo Dobriše Cesarića sadrži 10-ak knjiga pjesama te veći broj knjiga iz njegove poezije i prepjeva.

Stil

Njegove pjesme su izraz izvornog doživljaja, nisu nastale nekim verbalnim oponašanjem unaprijed postavljene stereotipne forme. Njegove pjesme prirodno teku. Pa čak i kad, naoko, izgledaju "sklepane", iza njih stoji misao, ideja, nisu slijed slučajnosti već unutrašnjih misaonih slika, izljev iskrenih emocija.

Na kraju, treba reći i o još jednoj sadržajnoj osobini koja je prisutna u lirici ovog pjesnika, a koja se čini ne samo rijetkom nego i usamljenom u poeziji prošlog stoljeća na našim prostorima. To su povremeni, ali veoma uvjerljivi pjesnikovi pokušaji da se ponovo oživi radost i u sferi umjetnosti iz koje je, kao neki nedostojni motiv, odavno potisnuta. Karakteristično je da se ovakve ideje obično pojavljuju u pjesnikovim motivima predvečerja i noći - u ambijentima u kojima je kod drugih pjesnika stvarana najtamnija poezija. Mnoge Cesarićeve strofe iz zamračenog pejzaža velegrada niču pred našim očima kao neki flouroscentni cvjetovi (U suton, Slavlje večeri..).

A ipak... Među velikim hrvatskim liričarima, Cesarić je jedan od onih koji je vjerovatno napisao i najmanje. Za više od pola vijeka napisao je svega stotinjak pjesama od kojih rijetko koja prelazi na sljedeću stranicu. Svi su izgledi da je mnogo "suza i riječi" ostalo sakriveno u Cesariću, sakriveno od ostalog svijeta, da je pjesma Sakriveni bol pjesma o njemu samom.

Vanjske poveznice

Zavičajna zbirka "Possegana" osnovana je 1985. godine. Ova zbirka kontinuirano čuva i daje na korištenje u okviru Knjižnice građu vezanu uz naš zavičaj. Zbirka ima preko 1000 svezaka knjiga vezanih uz grad Požegu, Požeško-slavonsku županiju, znamenite osobe povezane sa zavičajem, zbirku periodike, tiskovni materijal, elektroničku građu, kartografsku građu, filmsku građu, grafičke mape, slike, glazbenu građu. Najveću vrijednost čine originalni primjerci knjiga Antuna Kanižlića, Miroslava Kraljevića, ostavština Ivše Bošnjaka Dragovačkog, ostavština Zlate Kolarić-Kišur, Knjižnica Julija Kempfa, rukopisi znamenitih Požežana i djela drugih pisaca koji su vezani uz Požegu.