Valonija: razlika između inačica
m robot Dodaje: os Uklanja: pl Mijenja: ku, lmo |
m robot Uklanja: tr:Valon Bölgesi |
||
Redak 116: | Redak 116: | ||
[[sv:Vallonien]] |
[[sv:Vallonien]] |
||
[[sw:Wallonia]] |
[[sw:Wallonia]] |
||
[[tr:Valon Bölgesi]] |
|||
[[uk:Валлонія]] |
[[uk:Валлонія]] |
||
[[vi:Wallonie]] |
[[vi:Wallonie]] |
Inačica od 28. veljače 2010. u 21:07
Wallonie (francuski) Wallonien (njemački) | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo: Walon todi! (Valonija zauvijek!) | |||||
Himna: Li Tchant des Walons | |||||
Službeni jezik | francuski, njemački | ||||
Glavni grad | Namur | ||||
Vlada | |||||
- Ministarski predsjednik | Elio Di Rupo | ||||
Površina | |||||
- ukupno | 16,844 km2 | ||||
Stanovništvo | |||||
- ukupno (2002.) | 3,358,560 stanovnika | ||||
- gustoća | 199.39/km2; | ||||
Valonija (franc. Wallonie, njem. Wallonien, valonski: Walonreye, nizozemski: Wallonië) ili Valonska regija je južna, frankofona regija Belgije i federalna jedinica čiji je glavni grad Namur. Službeni jezici su francuski i njemački. Regija ima oko 3.360.000 stanovnika, a površinski, s 16.844 km², zauzima 55.18% države.
Valonija se sastoji od sljedećih pokrajina:
Najveći gradovi su Liège, Namur, Charleroi, Mons, Tournai, Arlon, Bastogne, Wavre, Verviers, Dinant i Eupen.
Demografija i jezik
U većini općina službeni jezik je francuski dok njemački ima takav status u devet istočnih općina koje su pripadale Njemačkoj do poslijeratnog razgraničenja 1918. U nekim frankofonim općinama postoje posebna pravila po kojima se stanovnici kojima je materinji jezik njemački ili nizozemski mogu koristiti njime u administraciji. Valonci su često izloženi kritikama zbog slabog poznavanja nizozemskog, drugog nacionalnog jezika; po istraživanjima iz 2006. govori ga samo 19% stanovnika, dok 59% Flamanaca govori francuski. Uz francuski, odnosno njegovu belgijsku varijantu, kao regionalni jezici priznati su i lokalni dijalekti koji su unatoč tome u izumiranju.
Njemačka nacionalna manjina broji oko 70.000 ljudi, a garantirana su joj posebna prva, posebno u jezičnim i kulturološkim pitanjima. Među Nijemcima je sve jača želja za ekonomskom samostalnošću i uzdizanjem na razinu autonomne regije.
Ekonomija
Belgija je bila jedna od prvih zemalja u kojima dogodila industrijska revolucija, a Valonija je tokom 19. stoljeća doživjela jak razvoj posebno zahvaljujući industriji baziranoj na ugljenu i željezu. Tokom dvadesetog stoljeća ove industrijske grane su postala manje profitabilne, a kriza u čeličnoj industriji i restrukturiranje rezultirali su slabljenjem gospodarstva i pomicanjem centra industrijske djelatnosti na sjever Belgije. I danas je Valonija znatno siromašnija od Flandrije: 2004. godine BDP je u flamanskom dijelu bio 27.356 eura, a u valonskom 19.858 eura. U nekim dijelovima nezaposlenost dostiže i 20 posto.
Vidi još
Vanjske poveznice
- U kojoj državi mi živimo ? (pdf), Službena brošura o asimilaciji.
- Službena stranica Valonije
- Gospodarska stranica Valonije
- Službena stranica valonske vlade
- Gospodarsko i socijalno vijeće Valonije
- Zajednica gradova i općina Valonije
- Enciklopedija o valonskom pokretu
- Osnivanje Valonije, povijest i sl.
- Mouvement du Manifeste wallon
|