Mrtva priroda: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Xqbot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: mt:Natura Mejta
SieBot (razgovor | doprinosi)
m robot Mijenja: mt:Natura mejta
Redak 35: Redak 35:
[[ko:정물화]]
[[ko:정물화]]
[[lt:Natiurmortas]]
[[lt:Natiurmortas]]
[[mt:Natura Mejta]]
[[mt:Natura mejta]]
[[nl:Stilleven]]
[[nl:Stilleven]]
[[no:Stilleben]]
[[no:Stilleben]]

Inačica od 2. ožujka 2010. u 20:29

Vincent van Gogh, Suncokreti (1888.)

Mrtva priroda (francuski: Nature morte; engleski: Still Life, njemački: Stilleben) je likovni motiv, prikaz neživih ili nepokretnih predmeta (cvijeće, uporabni predmeti, lovački pribor i ulov, posuđe) u likovnim umjetnostima.

Jean-Baptiste-Siméon Chardin, Raža, (1728.)

Kao posebna tema javlja se od antike, a u srednjem vijeku tek pojedini detalji u okviru religijskog prikaza imaju oznake mrtve prirode. Od 15. stoljeća i renesanse raste značenje takvih prikaza koji su još uvijek dijelom portreta ili pejzaža, ali imaju značajno religijsko ili alegorijsko simbolično značenje. U baroku mrtva priroda postaje posebna slikarska tema, a osobit procvat doživljava u flamanskom i holandskom slikarstvu 17. stoljeća. Motiv mrtve prirode, za razliku od portreta i pejzaža, omogućavao je slikarima veću kontrolu kompozicijske postavke, te elemenata harmonije i proporcija u svrhu ostvarivanja umjetničkog sklada koji se tada smatrao definicijom ljepote.

U 19. stoljeću Paul Cézanne je na tematici mrtve prirode rješavao temeljne probleme slikarskog izraza i dvodimenzionalnosti slike.

Osim u slikarstvu, kiparstvu i grafici, javlja se i u fotografiji i drugim oblicima suvremenog umjetničkog izraza (instalacije, video, ambijentalna umjetnost).

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Mrtva priroda