Epikur: razlika između inačica
m robot Dodaje: tt:Эпикур |
m robot Dodaje: ar:إبيقور |
||
Redak 57: | Redak 57: | ||
[[Kategorija:Etika]] |
[[Kategorija:Etika]] |
||
[[ar:إبيقور]] |
|||
[[arz:ابيكوروس]] |
[[arz:ابيكوروس]] |
||
[[ast:Epicuru]] |
[[ast:Epicuru]] |
Inačica od 5. ožujka 2010. u 13:17
Έπίκουρος Epikouros | |
Zapadna filozofija | |
Antička filozofija | |
Rođenje | 341. pr. Kr. |
---|---|
Smrt | 270. pr. Kr. |
Škola/tradicija | Epikurejska škola |
Glavni interesi | Atomizam, Hedonizam |
Utjecaji | Pamfil, Nausifan |
Utjecao na | Metrodor, Hermah, Polistrat, Tit Lukrecije Kar |
Portal o životopisima |
Epikur (grč. Ἐπίκουρος, Epikouros, Samos, 341. pr. Kr. - Atena, 270. pr. Kr.), bio je filozof iz helenističko-rimskog razdoblja. Znanošću se počinje baviti s četrnaest godina. Napisao je oko 300 znanstvenih radova. Njegova djela nisu sačuvana u cjelini. O njemu je najviše pisao njegov sljedbenik iz Rima: Tit Lukrecije Kar. Njegovo poznato djelo je "O prirodi stvari". Mjesto gdje je Epikur predavao zvalo se "Epikurov vrt".
Učenje o biću
Epikur je govorio da svijet postoji objektivno i nezavisno od svijesti.
Tvrdio je da se sve sastoji od atoma i praznog prostora, i tu nalazimo sličnost između njegovog učenja i učenja antičkih grčkih atomista Leukipa i Demokrita (doktorska disertacija Karla Marxa bila je razlika između učenja Epikura i Demokrita). Epikur je uveo novine u atomističko učenje govoreći o slučajnom skretanju atoma.
Epikur je u svom učenju tvrdio i da su sve pojave u prirodi uzrokovane unutrašnjim zakonima i da nema nikakvih mističnih sila. Za njega svijet je vječan, materijalan i jedinstven. Poznata je njegova izreka: " Svemir je uvijek bio takav kakav jest i uvijek će takav biti".
Teorija spoznaje (kanonika)
Za Epikura centralni problem je istina. U spoznaji on polazi od osjeta, jer oni odražavaju objektivni svijet, pa čulima treba vjerovati. Do zablude može doći usljed poremećaja u našim čulima ili trenutačne promijene u skladu atoma.
Epikur je govorio i da lik predmeta preko osjeta prodire u naše misli, i u toj tvrdnji je sličan Demokritu i njegovoj "teoriji sličica".
Etika
Epikurova etika je materijalistična i individualna i kao takva antireligiozna. Za njega je najveće dobro blaženstvo i uživanje, i govorio je da sva bića izbjegavaju patnju. Zadatak filozofije je da pronađe put do sreće. Tvrdio je da je pravo uživanje duhovno uživanje, a to je: prijateljstvo i znanje. Tvrdio je da je društvo skup individua, i da pravednost utvrđuju ljudi, ona ne postoji sama od sebe.
Djela
- O Prirodi
- O atomima i praznom prostoru
- O cilju
- O bogovima