Katarina II. Velika: razlika između inačica
m robot Dodaje: kk:Екатерина II |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
Rođena je kao [[njemačka]] princeza '''''Sophie Auguste Friederike von Anhalt-Zerbst''''' |
Rođena je kao [[njemačka]] princeza '''''Sophie Auguste Friederike von Anhalt-Zerbst''''' |
||
Vladala je od [[1762]]. godine. Kći je pruskog generala, a [[1745]]. godine udala se za budućeg cara [[Petar III., car Rusije|Petra III.]]. Kad je njen muž umoren u uroti garda ju je proglasila caricom. Vodeći [[imperijalizam|imperijalističku]] politiku prema [[Poljska|Poljskoj]], već [[1764]]. godine u sporazumu s [[Pruska|Pruskom]], postavila je na poljsko prijestolje svog miljenika [[Stanislav Poniatowski|Stanislava Poniatowskog]]. Osam godina kasnije provodi prvu diobu Poljske, [[1793]]. godine drugu, a [[1795]]. godine, slomivši poljski ustanak i treću diobu. [[Rusija]] je tim diobama stekla otprilike dvije trećine čitava teritorija nekadašnje poljske države. Vodila je dva rata protiv [[Osmansko Carstvo|Turske]] u kojima je Rusija dobila [[Crno more|crnomorsku]] obalu od [[Dnjepar|Dnjepra]] do [[Dnjestr]]a i stekla slobodu trgovanja u turskim vodama. Za njena vladanja su se sve više pojačavale društvene suprotnosti. Zadojena [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljskim]] idejama, stekla je veliku popularnost ("Majka domovine"), dajući Rusima prednost u odnosu prema strancima. Život te "Semiramide Sjevera", u kojem su važno mjesto imali brojni ljubavnici, obrađen je u nizu književnih djela. |
Vladala je od [[1762]]. godine. Kći je pruskog generala, a [[1745]]. godine udala se za budućeg cara [[Petar III., car Rusije|Petra III.]]. Kad je njen muž umoren u uroti, garda ju je proglasila caricom. Vodeći [[imperijalizam|imperijalističku]] politiku prema [[Poljska|Poljskoj]], već [[1764]]. godine u sporazumu s [[Pruska|Pruskom]], postavila je na poljsko prijestolje svog miljenika [[Stanislav Poniatowski|Stanislava Poniatowskog]]. Osam godina kasnije provodi prvu diobu Poljske, [[1793]]. godine drugu, a [[1795]]. godine, slomivši poljski ustanak i treću diobu. [[Rusija]] je tim diobama stekla otprilike dvije trećine čitava teritorija nekadašnje poljske države. Vodila je dva rata protiv [[Osmansko Carstvo|Turske]] u kojima je Rusija dobila [[Crno more|crnomorsku]] obalu od [[Dnjepar|Dnjepra]] do [[Dnjestr]]a i stekla slobodu trgovanja u turskim vodama. Za njena vladanja su se sve više pojačavale društvene suprotnosti. Zadojena [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljskim]] idejama, stekla je veliku popularnost ("Majka domovine"), dajući Rusima prednost u odnosu prema strancima. Život te "Semiramide Sjevera", u kojem su važno mjesto imali brojni ljubavnici, obrađen je u nizu književnih djela. |
||
{{commons|Catherine II of Russia}} |
{{commons|Catherine II of Russia}} |
||
Inačica od 6. ožujka 2010. u 23:37
Katarina II. Velika (Sttetin, 2. svibnja 1729. - Carskoje Selo, 17. studenog 1796.), ruska carica.
Rođena je kao njemačka princeza Sophie Auguste Friederike von Anhalt-Zerbst
Vladala je od 1762. godine. Kći je pruskog generala, a 1745. godine udala se za budućeg cara Petra III.. Kad je njen muž umoren u uroti, garda ju je proglasila caricom. Vodeći imperijalističku politiku prema Poljskoj, već 1764. godine u sporazumu s Pruskom, postavila je na poljsko prijestolje svog miljenika Stanislava Poniatowskog. Osam godina kasnije provodi prvu diobu Poljske, 1793. godine drugu, a 1795. godine, slomivši poljski ustanak i treću diobu. Rusija je tim diobama stekla otprilike dvije trećine čitava teritorija nekadašnje poljske države. Vodila je dva rata protiv Turske u kojima je Rusija dobila crnomorsku obalu od Dnjepra do Dnjestra i stekla slobodu trgovanja u turskim vodama. Za njena vladanja su se sve više pojačavale društvene suprotnosti. Zadojena prosvjetiteljskim idejama, stekla je veliku popularnost ("Majka domovine"), dajući Rusima prednost u odnosu prema strancima. Život te "Semiramide Sjevera", u kojem su važno mjesto imali brojni ljubavnici, obrađen je u nizu književnih djela.
| Prethodnik: | Ruski vladari|Katarina II. Velika (1762. - 1796.) | Nasljednik: |
| Petar III. (1762.) | Pavle (1796.-1801.) |