Kamešnica: razlika između inačica
ispravak |
ispravak |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
| slika = [[Datoteka:Kamesnica.JPG|280px]] |
| slika = [[Datoteka:Kamesnica.JPG|280px]] |
||
| Opis slike = |
| Opis slike = |
||
| Visina = {{ZD|B|BIH}} Konj - |
| Visina = {{ZD|B|BIH}} Konj - 1856 m</br>{{ZD|H|HRV}} Kurljaj - 1809 |
||
| Država / Pokrajina = {{ZD+X/H|HRV}}</br>{{ZD+X/B|BIH}} |
| Država / Pokrajina = {{ZD+X/H|HRV}}</br>{{ZD+X/B|BIH}} |
||
| Dio gorja = [[Dinaridi]] |
| Dio gorja = [[Dinaridi]] |
||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
| Top. karta = |
| Top. karta = |
||
}} |
}} |
||
'''Kamešnica''' je [[planina]] koja se nalazi na granici [[Hrvatska|Hrvatske]] s [[BiH]], u [[Dalmatinska zagora|Dalmatinskoj zagori]] iznad [[Sinj]]a. Najviši se vrh Konj ( |
'''Kamešnica''' je [[planina]] koja se nalazi na granici [[Hrvatska|Hrvatske]] s [[BiH]], u [[Dalmatinska zagora|Dalmatinskoj zagori]] iznad [[Sinj]]a. Najviši se vrh Konj (1856 m [[nadmorska visina|n/v]]) nalazi u BiH, a drugi po visini vrh, Kurljaj ili Kamešnica, ima visinu od 1809 m n/v i pripada teritoriju Hrvatske; po nadmorskoj visini je Kurljaj drugi vrh Hrvatske, odmah nakon Dinare (1831 m). |
||
Kamešnica je nastavak [[Dinaridi|Dinarskog]] lanca planina. Obiluje [[Geotektonika|geotektonskim]] pojavama kao što su [[Vrtača|vrtače]], [[Špilja|špilje]], dolci i zaravni. S južne, hrvatske strane, s koje se pristupa cestom [[Sinj]] - [[Otok (općina)|Otok]] - Korita - Gornja Korita, dolazi se na 800 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Planinarski put dalje vodi čistom, goletnom padinom do vrha Kurljaj (1809 m). Put dalje vodi planinskim vrhuncima, par kilometara do vrha Konj (1856 m), koji je ujedno i najviši vrh Kamešnice. |
Kamešnica je nastavak [[Dinaridi|Dinarskog]] lanca planina. Obiluje [[Geotektonika|geotektonskim]] pojavama kao što su [[Vrtača|vrtače]], [[Špilja|špilje]], dolci i zaravni. S južne, hrvatske strane, s koje se pristupa cestom [[Sinj]] - [[Otok (općina)|Otok]] - Korita - Gornja Korita, dolazi se na 800 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Planinarski put dalje vodi čistom, goletnom padinom do vrha Kurljaj (1809 m). Put dalje vodi planinskim vrhuncima, par kilometara do vrha Konj (1856 m), koji je ujedno i najviši vrh Kamešnice. |
||
Inačica od 17. ožujka 2010. u 22:38
Ovo je glavno značenje pojma Kamešnica. Za druga značenja pogledajte Kamešnica (razdvojba).| Kamešnica | |
|---|---|
 | |
| Položaj | |
| Koordinate | 43°44′N 16°50′E / 43.73°N 16.83°E (WD) |
| Država |  Hrvatska Bosna i Hercegovina |
| Najbliži gradovi | Sinj, Livno |
| Dio gorja | Dinaridi |
| Fizikalne osobine | |
| Najviši vrh |  Konj - 1856 m Kurljaj - 1809 m |
| Ostali vrhovi | Kruge (1606 m) Gareta (1773 m) Burnjača (1770 m) Glavaš (1308 m) |
| Geologija | |
| Geološka starost | Mezozoik |
| Planinarstvo | |
| Planinarski domovi | PD Orlovac |
 | |
Kamešnica je planina koja se nalazi na granici Hrvatske s BiH, u Dalmatinskoj zagori iznad Sinja. Najviši se vrh Konj (1856 m n/v) nalazi u BiH, a drugi po visini vrh, Kurljaj ili Kamešnica, ima visinu od 1809 m n/v i pripada teritoriju Hrvatske; po nadmorskoj visini je Kurljaj drugi vrh Hrvatske, odmah nakon Dinare (1831 m).
Kamešnica je nastavak Dinarskog lanca planina. Obiluje geotektonskim pojavama kao što su vrtače, špilje, dolci i zaravni. S južne, hrvatske strane, s koje se pristupa cestom Sinj - Otok - Korita - Gornja Korita, dolazi se na 800 m nadmorske visine. Planinarski put dalje vodi čistom, goletnom padinom do vrha Kurljaj (1809 m). Put dalje vodi planinskim vrhuncima, par kilometara do vrha Konj (1856 m), koji je ujedno i najviši vrh Kamešnice.
Kamešnica je prekrasna planina za planinarenje u proljetnim i jesenskim mjesecima, no zbog izložnosti zračnim strujama i dodiru dvaju klimatskih područja, mogu se očekivati nagle i nepredviđene promjene vremena, stoga je uvijek potreban oprez.
Flora i fauna
Na Kamešnici se mogu naći brojne biljne vrste iznimne ljekovitosti i čistoće, poput gorske metvice, gorskog pelina, alpskih lišajeva, majčine dušice, kadulje, enciana, čemerike i mnogih drugih. Životinjski svijet nije iznimno brojan jer je planina po vrhovima goletna, pa je naseljavaju većinom gmazovi, nekoliko vrsta gušterica, brojni planinski zelembaći, poskok, planinska riđovka (mala, do 30 cm duljine) te neotrovnice, bjelouška, šara poljarica i dr. Vukovi svoje obitavalište nalaze sa sjeverne strane planine i u pošumljenim djelovima, zajedno s lisicama, divljim svinjama, a moguć je i susret s risom i medvjedom, iako nisu često viđeni.
Izvori
