Kraljevstvo Hadramaut: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m poveznica na Sabejsko kraljevstvo
m poveznice na Kraljevinu Himjar
Redak 49: Redak 49:
|stat_pop1 =
|stat_pop1 =
}}
}}

'''Kraljevstvo Hadramaut''' bilo je [[Antika|antičko]] kraljevstvo iz predislamskog doba na tlu današnjeg [[Jemen|Jemena]].
'''Kraljevstvo Hadramaut''' bilo je [[Antika|antičko]] kraljevstvo iz predislamskog doba na tlu današnjeg [[Jemen|Jemena]].


== Povijest ==
== Povijest ==


Prvi poznati zapisi o Kraljevstvu Hadramaut su poznati iz [[8. stoljeće pr. Kr.|8. st. pr. Kr.]] Izvan [[Europa|europskog]] kruga se Kraljevstvo Hadramaut prvi put spominje u jednom staro [[Sabejsko kraljevstvo|Sabejskom]] spisu Karab'il Watara s početka [[7. stoljeće pr. Kr.|7. st. pr. Kr.]], u kojem on navodi kralja Hadramauta - ''Yada`'ila'', kao jednog od svojih saveznika.
Prvi poznati zapisi o Kraljevstvu Hadramaut su poznati iz [[8. stoljeće pr. Kr.|8. st. pr. Kr.]] Izvan [[Europa|europskog]] kruga se Kraljevstvo Hadramaut prvi put spominje u jednom staro [[Sabejsko kraljevstvo|Sabejskom]] spisu Karab il Vatara s početka [[7. stoljeće pr. Kr.|7. st. pr. Kr.]], u kojem on navodi kralja Hadramauta - ''Jada ila'', kao jednog od svojih saveznika.
Kada je Minejsko Kraljevstvo preuzelo kontrolu nad karavanskim putevima u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. st. pr. Kr.]], Hadramaut se tome prilagodio tako da je ušao u savez s njima, najvjerojatnije zbog komercijalnih interesa.
Kada je Minejsko Kraljevstvo preuzelo kontrolu nad karavanskim putevima u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. st. pr. Kr.]], Hadramaut se tome prilagodio tako da je ušao u savez s njima, najvjerojatnije zbog komercijalnih interesa.
[[datoteka:Hadramitic cup Louvre Inv31931.jpg|mini|lijevo|220px|Vrč iz Hadramauta, danas u Louvru]]
[[datoteka:Hadramitic cup Louvre Inv31931.jpg|mini|lijevo|220px|Vrč iz Hadramauta, danas u Louvru]]
Kasnije je Hadramaut ponovo postao potpuno neovisan, ali je od tada počeo biti stalna meta napada od strane sve moćnijeg susjednog ''Kraljevstva Himjar'' pri kraju [[1. stoljeće pr. Kr.|1. st. pr. Kr.]], ali se uspješno othrvao napadima. Kraljevstvo Hadramaut doseglo je svoj zenit sredinom [[2. stoljeće|2. st.]] kad je sebi pripojilo susjednu istočnu [[Kataban|Kraljevinu Kataban]]. U tom razdoblju je svo vrijeme, Hadramaut bio u neprekidnim ratovima s susjednim kraljevstvima Himjar i [[Sabejsko kraljevstvo|Saba]]. Sabejski kralj ''Sha`irum Awtar'' je čak uspio zauzeti glavni grad i kraljev dvor [[Shabwa|Shabwu]] - [[225.]] godine.
Kasnije je Hadramaut ponovo postao potpuno neovisan, ali je od tada počeo biti stalna meta napada od strane sve moćnijeg susjednog [[Kraljevina Himjar|Kraljevstva Himjar]] pri kraju [[1. stoljeće pr. Kr.|1. st. pr. Kr.]], ali se uspješno othrvao napadima. Kraljevstvo Hadramaut doseglo je svoj zenit sredinom [[2. stoljeće|2. st.]] kad je sebi pripojilo susjednu istočnu [[Kataban|Kraljevinu Kataban]]. U tom razdoblju je svo vrijeme, Hadramaut bio u neprekidnim ratovima s susjednim kraljevstvima [[Kraljevina Himjar|Himjar]] i [[Sabejsko kraljevstvo|Saba]]. Sabejski kralj ''Šajrum Avtar'' je čak uspio zauzeti glavni grad i kraljev dvor [[Shabwa|Shabwu]] - [[225.]] godine.


Od tog vremena se pojavljuje i novi subjekt u borbi za južno Jemenski prostor ''Kraljevina Aksum'' iz [[Eritreja|Eritreje]]. Kralj Aksuma ''Gadarat'', napadao je na [[Jemen]] raspršivši svoje snage, svog sina ''Bejga'' poslao je na zapadne obale Jemena da zauzme ''Zafar'' tadašnju prijestolnicu Himjara, a dio snaga poslao je na južne obale Jemena da se bore protiv Hadramauta, jer su oni tad bili [[Sabejsko kraljevstvo|Sabejski]] saveznici.
Od tog vremena se pojavljuje i novi subjekt u borbi za južno Jemenski prostor ''Kraljevina Aksum'' iz [[Eritreja|Eritreje]]. Kralj Aksuma ''Gadarat'', napadao je na [[Jemen]] raspršivši svoje snage, svog sina ''Bejga'' poslao je na zapadne obale Jemena da zauzme [[Zafar]] tadašnju prijestolnicu [[Kraljevina Himjar|Himjara]], a dio snaga poslao je na južne obale Jemena da se bore protiv Hadramauta, jer su oni tad bili [[Sabejsko kraljevstvo|Sabejski]] saveznici.


Kraljevstvo Hadramaut je trajalo sve do oko [[300.]] godine kad ga je na kraju osvojio Himjarski kralj ''Shamar Juhar`ish'', koji je tako uspio ujediniti cijeli jug Jemena.<ref>Müller, Walter W. "Ḥaḍramawt", ''Encyclopaedia: D-Ha'', str. 965-6.</ref>
Kraljevstvo Hadramaut je trajalo sve do oko [[300.]] godine kad ga je na kraju osvojio [[Kraljevina Himjar|himjarski]] kralj ''Šamar Juhariš'', koji je tako uspio ujediniti cijeli jug Jemena.<ref>Müller, Walter W. "Hadramaut", ''Encyclopaedia: D-Ha'', str. 965-6.</ref>


== Kraljevi Hadramauta ==
== Kraljevi Hadramauta ==
Redak 71: Redak 70:
! width="30%" |Vrijeme vladanja
! width="30%" |Vrijeme vladanja
|-
|-
|Yada'il
|Jada il
|od 685. god. pr. Kr.
|od 685. god. pr. Kr.
|-
|-
Redak 77: Redak 76:
|
|
|-
|-
|Shahr 'Alhan
|Šar Alhan
|od 350. god. pr. Kr.
|od 350. god. pr. Kr.
|-
|-
|Yada'il Bayyin I.
|Jada il Bajin I.
|
|
|-
|-
|Ilsama' Dhubyan
|Ilsama Dubjan
|
|
|-
|-
|Yitha'il
|Jita il
|
|
|-
|-
Redak 92: Redak 91:
|
|
|-
|-
|Yada'ib Ghailan
|Jada ib Gailan
|
|
|-
|-
Redak 101: Redak 100:
|oko 180. god. pr. Kr.- 50. god.
|oko 180. god. pr. Kr.- 50. god.
|-
|-
|Il'azz Yalit I.
|Ilaz Jalit I.
|od 30. god.
|od 30. god.
|-
|-
|Yada'il I.
|Jada il I.
|
|
|-
|-
|Jašhur il Juhariš
|Yashhur'il Yuhar'ish
|
|
|-
|-
Redak 113: Redak 112:
|
|
|-
|-
|Yadi'ab Ghailan I.
|Jadi ab Gailan I.
|
|
|-
|-
|Yada'il Bayyin II.
|Jada il Bajin II.
|od 140/41. god.
|od 140/41. god.
|-
|-
Redak 122: Redak 121:
|
|
|-
|-
|Yadi'ab Ghailan II.
|Jadi ab Gailan II.
|od 190. god.
|od 190. god.
|-
|-
|Yada'il II.
|Jada il II.
|
|
|-
|-
|Il'azz Yalit II.
|Ilaz Jalit II.
|od 213/4 do oko 225. god.
|od 213/4 do oko 225. god.
|-
|-
Redak 134: Redak 133:
|
|
|-
|-
|Yada'il Bayyin III.
|Jada il Bajin III.
|
|
|-
|-
Redak 140: Redak 139:
|
|
|-
|-
|Yada'il Bayyin IV.
|Jada il Bajin IV.
|oko 250. god.
|oko 250. god.
|-
|-
|Yadi'ab Bayyin III.
|Jadi ab Bajin III.
|
|
|-
|-
Redak 149: Redak 148:
|rowspan=2|
|rowspan=2|
|-
|-
|Yadi'ab Ghailan III.
|Jadi ab Ghilan III.
|-
|-
|Sharah'il
|Šarah il
|rowspan=2|oko 285.-290. god.
|rowspan=2|oko 285.-290. god.
|-
|-
|Rabshams III.
|Rabšams III.
|-
|-
|}
|}

==Pogledajte i ovo==

*[[Sabejsko kraljevstvo]]
*[[Kataban|Kaljevstvo Kataban]]
*[[Kraljevina Himjar]]
*[[Jemen]]


== Izvori ==
== Izvori ==
Redak 163: Redak 169:
== Literatura ==
== Literatura ==
* K. A. Kitchen: ''Documentation for Ancient Arabia.'' Volume I, Liverpool 1994, ISBN 0-85323-359-4
* K. A. Kitchen: ''Documentation for Ancient Arabia.'' Volume I, Liverpool 1994, ISBN 0-85323-359-4
* Andrey Korotayev. ''Pre-Islamic Yemen''. Wiesbaden: Harrassowitz Verlag, 1996. ISBN 3-447-03679-6.
* Andrej Korotajev. ''Pre-Islamic Yemen''. Wiesbaden: Harrassowitz Verlag, 1996. ISBN 3-447-03679-6.
* Hermann von Wissmann: ''Zur Geschichte und Landeskunde von Alt-Südarabien.'' (Sammlung Eduard Glaser, Nr. III = Österreichische Akademie der Wissenschaften, philosophisch-historische Klasse, Sitzungsberichte, Band 246) Böhlaus, Wien 1964
* Hermann von Wissmann: ''Zur Geschichte und Landeskunde von Alt-Südarabien.'' (Sammlung Eduard Glaser, Nr. III = Österreichische Akademie der Wissenschaften, philosophisch-historische Klasse, Sitzungsberichte, Band 246) Böhlaus, Wien 1964


Inačica od 20. ožujka 2010. u 03:06

Kraljevstvo Hadramaut
8. st. pr. Kr. – 3. st.
Lokacija
Lokacija
Glavni grad Shabwa
Vlada monarhija
Povijest
 - uspostavljena 8. st. pr. Kr.
 - ukinuta 3. st.

Kraljevstvo Hadramaut bilo je antičko kraljevstvo iz predislamskog doba na tlu današnjeg Jemena.

Povijest

Prvi poznati zapisi o Kraljevstvu Hadramaut su poznati iz 8. st. pr. Kr. Izvan europskog kruga se Kraljevstvo Hadramaut prvi put spominje u jednom staro Sabejskom spisu Karab il Vatara s početka 7. st. pr. Kr., u kojem on navodi kralja Hadramauta - Jada ila, kao jednog od svojih saveznika. Kada je Minejsko Kraljevstvo preuzelo kontrolu nad karavanskim putevima u 4. st. pr. Kr., Hadramaut se tome prilagodio tako da je ušao u savez s njima, najvjerojatnije zbog komercijalnih interesa.

Vrč iz Hadramauta, danas u Louvru

Kasnije je Hadramaut ponovo postao potpuno neovisan, ali je od tada počeo biti stalna meta napada od strane sve moćnijeg susjednog Kraljevstva Himjar pri kraju 1. st. pr. Kr., ali se uspješno othrvao napadima. Kraljevstvo Hadramaut doseglo je svoj zenit sredinom 2. st. kad je sebi pripojilo susjednu istočnu Kraljevinu Kataban. U tom razdoblju je svo vrijeme, Hadramaut bio u neprekidnim ratovima s susjednim kraljevstvima Himjar i Saba. Sabejski kralj Šajrum Avtar je čak uspio zauzeti glavni grad i kraljev dvor Shabwu - 225. godine.

Od tog vremena se pojavljuje i novi subjekt u borbi za južno Jemenski prostor Kraljevina Aksum iz Eritreje. Kralj Aksuma Gadarat, napadao je na Jemen raspršivši svoje snage, svog sina Bejga poslao je na zapadne obale Jemena da zauzme Zafar tadašnju prijestolnicu Himjara, a dio snaga poslao je na južne obale Jemena da se bore protiv Hadramauta, jer su oni tad bili Sabejski saveznici.

Kraljevstvo Hadramaut je trajalo sve do oko 300. godine kad ga je na kraju osvojio himjarski kralj Šamar Juhariš, koji je tako uspio ujediniti cijeli jug Jemena.[1]

Kraljevi Hadramauta

Ovaj popis uglavnom slijedi istraživanja Kenneth A. Kitchena

Ime Vrijeme vladanja
Jada il od 685. god. pr. Kr.
Prekid tradicije
Šar Alhan od 350. god. pr. Kr.
Jada il Bajin I.
Ilsama Dubjan
Jita il
Prekid tradicije
Jada ib Gailan
Dio kraljevstva Kataban
Prekid tradicije oko 180. god. pr. Kr.- 50. god.
Ilaz Jalit I. od 30. god.
Jada il I.
Jašhur il Juhariš
?
Jadi ab Gailan I.
Jada il Bajin II. od 140/41. god.
dva nepoznata vladara ?
Jadi ab Gailan II. od 190. god.
Jada il II.
Ilaz Jalit II. od 213/4 do oko 225. god.
nepoznati vladar
Jada il Bajin III.
nepoznati vladar
Jada il Bajin IV. oko 250. god.
Jadi ab Bajin III.
Ilrayum Yadum
Jadi ab Ghilan III.
Šarah il oko 285.-290. god.
Rabšams III.

Pogledajte i ovo

Izvori

  1. ↑ Müller, Walter W. "Hadramaut", Encyclopaedia: D-Ha, str. 965-6.

Literatura

  • K. A. Kitchen: Documentation for Ancient Arabia. Volume I, Liverpool 1994, ISBN 0-85323-359-4
  • Andrej Korotajev. Pre-Islamic Yemen. Wiesbaden: Harrassowitz Verlag, 1996. ISBN 3-447-03679-6.
  • Hermann von Wissmann: Zur Geschichte und Landeskunde von Alt-Südarabien. (Sammlung Eduard Glaser, Nr. III = Österreichische Akademie der Wissenschaften, philosophisch-historische Klasse, Sitzungsberichte, Band 246) Böhlaus, Wien 1964

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kraljevstvo_Hadramaut&oldid=2336902"