Novruz: razlika između inačica
m robot Dodaje: ba:Нәүрүз |
|||
Redak 34: | Redak 34: | ||
[[ar:نوروز]] |
[[ar:نوروز]] |
||
[[az:Novruz]] |
[[az:Novruz]] |
||
[[ba:Нәүрүз]] |
|||
[[ckb:نەورۆز]] |
[[ckb:نەورۆز]] |
||
[[crh:Navrez]] |
[[crh:Navrez]] |
Inačica od 21. ožujka 2010. u 19:42
Nowruz (perz. نوروز: noʊruz, „novi dan“) je iranski tradicionalni blagdan Nove godine.
Slave ga svi iranski narodi i drugi narodi usko vezanih uz iransku kulturu. Običaj slavljenja Norwuza proširio se na mnoge krajeve svijeta, uključujući dijelove središnje i južne Azije, sjeverozapadne Kine, poluotok Krim, te na Balkan.
Nowruz označava prvi dan proljeća i početak godine prema iranskom kalendaru. Počinje proljetnom ravnodnevnicom (ekvinocijem) koja je najčešće 21. ožujka, odnosno dan ranije ili kasnije, ovisno o točki promatranja. Obilježavanje Nowruza datira prije islamskog razdoblja, a korjene vuče iz doba antičkog Irana. To je važan zoroastrijski blagdan koji ima veliko značenje među modernim zoroastrijcima u Iranu. Trenutak kada Sunce ekliptički presijeca nebeski ekvator precizno se izračunavaju svake godine, a običaj među iranskim obiteljima je skupljanje i promatranje tog događaja.
Od ahemenidskog doba službena nova godina počinjala je danom kada Sunce napusti zodijak Ribe, odnosno kada uđe u zodijak Ovna, što označava ravnodnevnicu ili ekvinocij. Židovski festival Purim najvjerojatnije je preuzet od iranskog Nowruza[1], koji je također snažno utjecao i na tradicije Ismailije, Alavita[2], Alevita, te Bahá'íja[3].
Naziv Nowruz prvi se put spominje u perzijskim zapisima u 2. stoljeću p. n. e., no obilježavan je još u doba vladavine iranske dinastije Ahemenida (648.-330. pr. Kr.), kada su narodi iz brojnih satrapija Perzijskog Carstva dolazili predati darove perzijskom vladaru. Simbolika Nowruza prikazana je na reljefima Darijeve apadane u Perzepolisu, na kojima lav proždire bika.