Grimorij: razlika između inačica
sadržaj |
|||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Honorius.jpg|350px|desno|mini|Grimorij pape Honorija]] |
[[Datoteka:Honorius.jpg|350px|desno|mini|Grimorij pape Honorija]] |
||
'''Grimorij''', također '''grimoar''', (lat. ''grimoire'') ili '''Knjiga sjenki''', je tekstualni priručnik [[magija|magije]]. Ovakvi priručnici poznati su širom [[Europa|Europe]] još od [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]. |
'''Grimorij''', također '''grimoar''', ([[latinski jezik|lat.]] ''grimoire'') ili '''Knjiga sjenki''', je tekstualni priručnik [[magija|magije]]. Ovakvi priručnici poznati su širom [[Europa|Europe]] još od [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]. |
||
Grimoriji sadrže upute kako prizivati [[anđeo|anđele]] i [[demon]]e, daju njihova imena i karakteristike, nabrajaju čini za ljubav, ozdravljenje, uništenje neprijatelja, bogatstvo, bacanje uroka i |
Grimoriji sadrže upute kako napraviti magijske objekte, poput [[talisman]]a, kako izvoditi magične čarolije, prizivati [[anđeo|anđele]] i [[demon]]e, daju njihova imena i karakteristike, nabrajaju čini za ljubav, ozdravljenje, uništenje neprijatelja, bogatstvo, bacanje uroka i slično. |
||
== Etimologija == |
== Etimologija == |
||
Riječ grimorij ili grimoar vuče podrijetlo od starofrancuske riječi ''grammaire'' koja proizlazi od [[grčki jezik|grčkog]] "grammatikos" u značenju ''pisana riječ''. Taj izraz se počeo rabiti u srednjem vijeku za sve necrkvene knjige, koje su kao takve bile sumnjičene kao knjige magije. S vremenom se izraz lokalizirao isključivo na ona djela koja su doista sadržavala tekstove magije i [[okultizam|okultnog]]. |
Riječ "grimorij" ili "grimoar" vuče podrijetlo od [[franački jezik|starofrancuske]] riječi ''grammaire'' koja proizlazi od [[grčki jezik|grčkog]] "grammatikos" u značenju ''pisana riječ''. Taj izraz se počeo rabiti u srednjem vijeku za sve necrkvene knjige, koje su kao takve bile sumnjičene kao knjige magije. S vremenom se izraz lokalizirao isključivo na ona djela koja su doista sadržavala tekstove magije i [[okultizam|okultnog]]. |
||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
Redak 13: | Redak 13: | ||
Najstariji magijski tekstovi pronađeni su [[arheologija|arheološkim]] iskapanjima u [[drevni Egipat|Egiptu]] i na glinenim pločicama iz [[Asurbanipal]]ove knjižnice iz [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr]].<ref>Magija, str. 59.</ref> |
Najstariji magijski tekstovi pronađeni su [[arheologija|arheološkim]] iskapanjima u [[drevni Egipat|Egiptu]] i na glinenim pločicama iz [[Asurbanipal]]ove knjižnice iz [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr]].<ref>Magija, str. 59.</ref> |
||
Prema [[Biblija|biblijskoj tradiciji]], autorstvo nad [[okultizam|okultnim]] tekstovima pripisivano je još od antike [[Židovi|židovskim]] patrijarsima i prorocima poput [[Henok]]a (''Knjiga Henokova''), [[Mojsije|Mojsija]] ( ''Knjige Mojsijeve'') i [[Salomon]]a (''Clavicula Salomonis'' i dr.).<ref>Grimoires, str, 15.</ref> |
Prema [[Biblija|biblijskoj tradiciji]], autorstvo nad [[okultizam|okultnim]] tekstovima pripisivano je još od antike [[Židovi|židovskim]] patrijarsima i prorocima poput [[Henok]]a (''Knjiga Henokova''), [[Mojsije|Mojsija]] ( ''Knjige Mojsijeve'') i [[Salomon]]a (''Clavicula Salomonis'', ''[[Salomonov testament]]'' iz [[1. stoljeće|1.]]-[[3. stoljeće|3. stoljeća]] i dr.).<ref>Grimoires, str, 15.</ref> |
||
=== Srednji vijek === |
=== Srednji vijek === |
||
Redak 20: | Redak 20: | ||
Najpoznatiji grimoriji u razdoblju srednjeg vijeka bili su: |
Najpoznatiji grimoriji u razdoblju srednjeg vijeka bili su: |
||
* [[Picatrix]], [[ |
* ''[[Picatrix]]'', [[12. stoljeće]] |
||
⚫ | |||
* Liber Juratus |
|||
* ''[[Knjiga zakletvi pape Honorija]]'' (''Liber Juratus''), 13. stoljeće |
|||
* [[Knjiga svete magije Abra-Melina maga]], [[1458]]. |
* ''[[Knjiga svete magije Abra-Melina maga]]'', [[1458]]. |
||
* ''[[Heptameron|Heptameron seu Elementa magica]]'', [[1496]]. |
|||
=== Renesansa === |
=== Renesansa === |
||
Prodorom [[novoplatonizam|novoplatonističke]] [[ezoterija|ezoterije]] s Istoka, padom Carigrada, nastaju brojni magijski rukopisi koji autorstvo uglavnom pripisuju kralju Salomonu. Najvažniji od njih su: |
Prodorom [[novoplatonizam|novoplatonističke]] [[ezoterija|ezoterije]] s Istoka, padom [[Istanbul|Carigrada]], nastaju brojni magijski rukopisi koji autorstvo uglavnom pripisuju kralju Salomonu. Najvažniji od njih su: |
||
* [[Ključ kralja Salomona]], [[15. stoljeće]] |
* ''[[Ključ kralja Salomona]]'', [[15. stoljeće]] |
||
* ''De occulta philosophia libri tres'', [[1533]]. |
|||
⚫ | |||
* [[Arbatel de magia veterum]], [[1575]]. |
* ''[[Arbatel de magia veterum]]'', [[1575]]. |
||
* ''[[Lemegeton|Lemegeton Clavicula Salomonis]]'', [[17. stoljeće]] |
|||
=== 18. i 19. stoljeće === |
=== 18. i 19. stoljeće === |
||
Unatoč pojavi [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]], razvoju [[znanost]]i i [[racionalizam|racionalizma]], vjerovanja u magiju i [[vještice|vještičarstvo]] preživjela su u Europi. U ovom vremenu nastaju i neki novi magijski tekstovi koji većinom imaju pretenziju postaviti vrijeme svog postanka u dalju prošlost kako bi dobili na vjerodostojnosti i auru tajanstvenosti: |
|||
* ''[[Petit Albert]]'', [[18. stoljeće]] |
|||
* ''Black Pullet'', 18. stoljeće |
|||
* ''[[Grimorium Verum]]'', navodno tiskana [[1517]]., no zapravo potjeće iz 18. stoljeća |
|||
* ''Šesta i sedma Mojsijeva knjiga'', 18. ili 19. stoljeće |
|||
* ''[[Magus]]'', autora [[Francis Barrett|Francisa Baretta]] iz [[1801]]. |
|||
* ''[[Grand Grimoire]]'', navodno izdan [[1522]]., ali vjerojatnop nije nastao prije [[19. stoljeće|19. stoljeća]] |
|||
=== 20. stoljeće === |
|||
==Bilješke== |
==Bilješke== |
Inačica od 23. ožujka 2010. u 00:39
Grimorij, također grimoar, (lat. grimoire) ili Knjiga sjenki, je tekstualni priručnik magije. Ovakvi priručnici poznati su širom Europe još od srednjeg vijeka.
Grimoriji sadrže upute kako napraviti magijske objekte, poput talismana, kako izvoditi magične čarolije, prizivati anđele i demone, daju njihova imena i karakteristike, nabrajaju čini za ljubav, ozdravljenje, uništenje neprijatelja, bogatstvo, bacanje uroka i slično.
Etimologija
Riječ "grimorij" ili "grimoar" vuče podrijetlo od starofrancuske riječi grammaire koja proizlazi od grčkog "grammatikos" u značenju pisana riječ. Taj izraz se počeo rabiti u srednjem vijeku za sve necrkvene knjige, koje su kao takve bile sumnjičene kao knjige magije. S vremenom se izraz lokalizirao isključivo na ona djela koja su doista sadržavala tekstove magije i okultnog.
Povijest
Stari vijek
Najstariji magijski tekstovi pronađeni su arheološkim iskapanjima u Egiptu i na glinenim pločicama iz Asurbanipalove knjižnice iz 7. stoljeća pr. Kr.[1]
Prema biblijskoj tradiciji, autorstvo nad okultnim tekstovima pripisivano je još od antike židovskim patrijarsima i prorocima poput Henoka (Knjiga Henokova), Mojsija ( Knjige Mojsijeve) i Salomona (Clavicula Salomonis, Salomonov testament iz 1.-3. stoljeća i dr.).[2]
Srednji vijek
Prvi europski grimoriji nastajali su u srednjem vijeku, no u njima se očitava i starija hermetička tradicija, zasnovana na antičkim tradicijama i židovskom misticizmu.
Najpoznatiji grimoriji u razdoblju srednjeg vijeka bili su:
- Picatrix, 12. stoljeće
- Sefer Raziel, 13. stoljeće
- Knjiga zakletvi pape Honorija (Liber Juratus), 13. stoljeće
- Knjiga svete magije Abra-Melina maga, 1458.
- Heptameron seu Elementa magica, 1496.
Renesansa
Prodorom novoplatonističke ezoterije s Istoka, padom Carigrada, nastaju brojni magijski rukopisi koji autorstvo uglavnom pripisuju kralju Salomonu. Najvažniji od njih su:
- Ključ kralja Salomona, 15. stoljeće
- De occulta philosophia libri tres, 1533.
- Arbatel de magia veterum, 1575.
- Lemegeton Clavicula Salomonis, 17. stoljeće
18. i 19. stoljeće
Unatoč pojavi prosvjetiteljstva, razvoju znanosti i racionalizma, vjerovanja u magiju i vještičarstvo preživjela su u Europi. U ovom vremenu nastaju i neki novi magijski tekstovi koji većinom imaju pretenziju postaviti vrijeme svog postanka u dalju prošlost kako bi dobili na vjerodostojnosti i auru tajanstvenosti:
- Petit Albert, 18. stoljeće
- Black Pullet, 18. stoljeće
- Grimorium Verum, navodno tiskana 1517., no zapravo potjeće iz 18. stoljeća
- Šesta i sedma Mojsijeva knjiga, 18. ili 19. stoljeće
- Magus, autora Francisa Baretta iz 1801.
- Grand Grimoire, navodno izdan 1522., ali vjerojatnop nije nastao prije 19. stoljeća
20. stoljeće
Bilješke
Literatura
- Davies, Owen, Grimoires, A History of Magic Books, New York, 2009. ISBN 978-0-19-920451-9
- Knight, Thomas H., Magija, Zagreb, 2001. ISBN 953-6234-91-2
Vanjske poveznice
- Internet Sacred Text Archives: Grimoires
- Magical Athenaeum - zbirka magijskih rukopisa i knjiga u PDF formatu