Komunistička partija Hrvatske: razlika između inačica
Tko je bio između 1939. i 1940. teško je reći. Za više podataka o tome kada je Rade Končar bio izabran za sekretara KPH, pogledajte u članak o Radi Končaru. |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Uklopi u|Savez komunista Hrvatske}} |
{{Uklopi u|Savez komunista Hrvatske}} |
||
{{dz|[[Komunistička partija Hrvatske (2005.)]]|izvanparlamentarnu stranku u RH}} |
|||
'''Komunistička partija Hrvatske''' osnovana je [[1937]]. godine kao dio [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. |
'''Komunistička partija Hrvatske''' osnovana je [[1937]]. godine kao dio [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. |
||
| Redak 7: | Redak 6: | ||
S povratkom [[Tito|Josipa Broza]] iz emigracije, započinje rad na stvaranju Komunističke partije Hrvatske. [[14. travnja]] [[1937]]., Broz u svom izvještaju o položaju [[KPJ]] u zemlji daje prikaz stanja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U njemu on osobito ističe da je [[zagreb]]ačku partijsku organizaciju koju je našao u vrlo lošem stanju, zbog udaraca dobivenih u brojnim provalama u partijske urede. |
S povratkom [[Tito|Josipa Broza]] iz emigracije, započinje rad na stvaranju Komunističke partije Hrvatske. [[14. travnja]] [[1937]]., Broz u svom izvještaju o položaju [[KPJ]] u zemlji daje prikaz stanja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U njemu on osobito ističe da je [[zagreb]]ačku partijsku organizaciju koju je našao u vrlo lošem stanju, zbog udaraca dobivenih u brojnim provalama u partijske urede. |
||
Nakon toga on oblikuje grupu koja preuzima rad oko pripreme osnivačkog kongresa u KPH. Osnivački kongres održan je u noći između [[1. kolovoza|1.]] i [[2. kolovoza]] 1937. u [[Anindol]]u kraj [[Samobor]]a. Bilo je |
Nakon toga on oblikuje grupu koja preuzima rad oko pripreme osnivačkog kongresa u KPH. Osnivački kongres (»krnji kongres«)<ref name="OKP">(Kladarin et. al, 1958., 46.)</ref> održan je u noći između [[1. kolovoza|1.]] i [[2. kolovoza]] 1937. u [[Anindol]]u kraj [[Samobor]]a. Bilo je nazočno 16 delegata koji su predstavljali partijske organizacije iz šireg područja [[Osijek]]a, [[Split]]a, [[Sisak|Siska]], [[Sušak]]a, [[Varaždin]]a i [[Zagreb]]a, a referat je podnio [[Josip Broz]] te je istakao da se [[KPJ]] zauzimala ne samo za radnička prava, nego i za nacionalnu slobodu. Rad Osnivačkog kongresa ograničio se na analizu tadašnje situacije partijskih organa u Hrvatskoj i smjernice budućeg rada na izgradnji KPH. Na kongresu je izabran i Centralni komitet. U njega je ušlo 12 članova: [[Đuro Špoljarić]] – tajnik,<ref name="Krušelj">Krušelj, Željko. ''Odgovor na buržoaski nacionalizam'' // Danas, NIŠPRO Vjesnik, Zagreb, Godina VI, Broj 285, 4. kolovoza 1987., [http://books.google.hr/books?cd=2&id=rv_sAAAAMAAJ&q=%C4%90uro+%C5%A0poljari%C4%87 str. 66.] (64. – ...)</ref> [[Pavle Gregorić]], Andrija Žaja, [[Josip Kraš]], [[Božidar Adžija]], Anka Butorac, Ivan Dujmić, [[Marko Orešković]], Drago Petrović, [[Vlado Janić|Vlado Janić Capo]], Vicko Jelaska i Lovro Kurir. U samim počecima službeni je naziv stranke bio Komunistička stranka Hrvatske, no ubrzo je riječ „stranka“ zamijenjena riječju „partija.“ |
||
Delegati su bili: [[Božidar Adžija]], Josip Broz, [[Anka Butorac]], [[Ivan Dujmić]], [[Pavle Gregorić|Pavle Gregorić Brzi]], Vlado Janić Capo, [[Vicko Jelaska]], [[Rade Končar]], [[Josip Kraš]], [[Lovro Kurir]], Marko Orešković, Drago Petrović, [[Stevo Rukavina]], [[Rudi Šimić]] i [[Andrija Žaja]]. |
|||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
Prvi značajniji potez KPH bilo je osnivanje [[Narodna fronta|Narodne fronte]], koja je trebala predstavljati široki narodni pokret. Ubrzo će međutim doći do sukoba unutar vodstva KPH i to poglavito s obzirom na odnos prema [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatskoj seljačkoj stranci]] čiji je utjecaj u narodu sve više jačao. Usto, napravljeno je više ozbiljnijih propusta u reagiranju na važne političke događaje u zemlji, poput neizlaska na izbore za skupštinu [[1938]]. U jesen [[1939]]. započinje stoga reorganizacija KPH, a utjecaj komunista raste u Hrvatskoj, zbog čega onda ban [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], uz podršku HSS-a, zabranjuje rad svim organizacijama koje je kontrolirala KPH, a njihova se novinska izdanja strogo nadziru i cenzuriraju. Narodna fronta otada svaki važniji događaj u političkom životu prati organiziranjem demonstracija. U kolovozu [[1940]]. održana je Prva zemaljska konferencija KPH, na kojoj je KPH ocijenjena kao najbrojnija partijska organizacija u Jugoslaviji. |
Prvi značajniji potez KPH bilo je osnivanje [[Narodna fronta|Narodne fronte]], koja je trebala predstavljati široki narodni pokret. Ubrzo će međutim doći do sukoba unutar vodstva KPH i to poglavito s obzirom na odnos prema [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatskoj seljačkoj stranci]] čiji je utjecaj u narodu sve više jačao. Usto, napravljeno je više ozbiljnijih propusta u reagiranju na važne političke događaje u zemlji, poput neizlaska na izbore za skupštinu [[1938]]. U jesen [[1939]]. započinje stoga reorganizacija KPH, a utjecaj komunista raste u Hrvatskoj, zbog čega onda ban [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], uz podršku HSS-a, zabranjuje rad svim organizacijama koje je kontrolirala KPH, a njihova se novinska izdanja strogo nadziru i cenzuriraju. Narodna fronta otada svaki važniji događaj u političkom životu prati organiziranjem demonstracija. U kolovozu [[1940]]. održana je Prva zemaljska konferencija KPH, na kojoj je KPH ocijenjena kao najbrojnija partijska organizacija u Jugoslaviji. |
||
| Redak 15: | Redak 16: | ||
Dok je 1940. KPH još zastupala pacifističku liniju, približavanjem vladajućeg režima [[trojni savez|Trojnom savezu]], KPH zauzima sve jasnije stajalište o potrebi obrane zemlje. Premda nije postojala formalna odluka partije, ipak su bili hrvatski komunisti ti koji su prvi započeli oružani otpor protiv fašizma, kad su [[22. lipnja]] [[1941]]. osnovali [[Prvi sisački partizanski odred]] (vidi: [[Dan antifašističke borbe]]). Vodeća je bila uloga KPH i Narodne fronte u kasnijem oružanom otporu, kao i prilikom uspostavljanja [[ZAVNOH]]-a. |
Dok je 1940. KPH još zastupala pacifističku liniju, približavanjem vladajućeg režima [[trojni savez|Trojnom savezu]], KPH zauzima sve jasnije stajalište o potrebi obrane zemlje. Premda nije postojala formalna odluka partije, ipak su bili hrvatski komunisti ti koji su prvi započeli oružani otpor protiv fašizma, kad su [[22. lipnja]] [[1941]]. osnovali [[Prvi sisački partizanski odred]] (vidi: [[Dan antifašističke borbe]]). Vodeća je bila uloga KPH i Narodne fronte u kasnijem oružanom otporu, kao i prilikom uspostavljanja [[ZAVNOH]]-a. |
||
== Nakon |
== Nakon Drugoga svjetskog rata == |
||
| ⚫ | |||
Nakon oslobođenja zemlje, KPH, kao dio [[KPJ]], preuzima vlast u Hrvatskoj. [[1952]]. KPH mijenja ime u |
Nakon oslobođenja zemlje, KPH, kao dio [[KPJ]], preuzima vlast u Hrvatskoj. [[1952]]. KPH mijenja ime u Savez komunista Hrvatske. |
||
== Sekretari Centralnog komiteta KPH-SKH == |
== Sekretari Centralnog komiteta KPH-SKH == |
||
* [[Đuro Špoljarić]], ([[1937.]] – . |
* [[Đuro Špoljarić]], ([[1937.]] – [[1939.]])<ref name="Krušelj"/> |
||
* [[Rade Končar]], ([[1940.]] – [[1941.]]) |
* [[Rade Končar]], ([[1940.]] – [[1941.]]) |
||
* [[Andrija Hebrang]], ([[1942.]] – [[1944.]]) |
* [[Andrija Hebrang]], ([[1942.]] – [[1944.]]) |
||
| Redak 40: | Redak 41: | ||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
||
* [[Komunistička partija Hrvatske (2005)]] |
|||
*[[Savez komunista Jugoslavije]] |
*[[Savez komunista Jugoslavije]] |
||
| ⚫ | |||
*[[Socijaldemokratska partija Hrvatske]] |
*[[Socijaldemokratska partija Hrvatske]] |
||
*[[Socijalistička radnička partija Hrvatske]] |
*[[Socijalistička radnička partija Hrvatske]] |
||
== Literatura == |
|||
*Kladarin, Đuro; Mardešić, Ivo; Mrazović, Karlo; Saili, Dragutin; Šimić, Rudi; Trbojević, Mane <small>(redak.)</small> ''Osnivački kongres '''Komunističke partije Hrvatske''''', Naprijed, Zagreb, 1958. |
|||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
*[http://www.crohis.com/izvori/ksh.pdf Proglas Komunističke stranke Hrvatske |
*[http://www.crohis.com/izvori/ksh.pdf Proglas Komunističke stranke Hrvatske prigodom njezinoga osnivanja, 1937.] |
||
[[en:League of Communists of Croatia]] |
[[en:League of Communists of Croatia]] |
||
Inačica od 25. ožujka 2010. u 00:30
 |
Predloženo je da se ovaj tekst uklopi u članak Savez komunista Hrvatske. (Rasprava) |
Komunistička partija Hrvatske osnovana je 1937. godine kao dio Komunističke partije Jugoslavije.
Osnivanje
S povratkom Josipa Broza iz emigracije, započinje rad na stvaranju Komunističke partije Hrvatske. 14. travnja 1937., Broz u svom izvještaju o položaju KPJ u zemlji daje prikaz stanja u Hrvatskoj. U njemu on osobito ističe da je zagrebačku partijsku organizaciju koju je našao u vrlo lošem stanju, zbog udaraca dobivenih u brojnim provalama u partijske urede.
Nakon toga on oblikuje grupu koja preuzima rad oko pripreme osnivačkog kongresa u KPH. Osnivački kongres (»krnji kongres«)[1] održan je u noći između 1. i 2. kolovoza 1937. u Anindolu kraj Samobora. Bilo je nazočno 16 delegata koji su predstavljali partijske organizacije iz šireg područja Osijeka, Splita, Siska, Sušaka, Varaždina i Zagreba, a referat je podnio Josip Broz te je istakao da se KPJ zauzimala ne samo za radnička prava, nego i za nacionalnu slobodu. Rad Osnivačkog kongresa ograničio se na analizu tadašnje situacije partijskih organa u Hrvatskoj i smjernice budućeg rada na izgradnji KPH. Na kongresu je izabran i Centralni komitet. U njega je ušlo 12 članova: Đuro Špoljarić – tajnik,[2] Pavle Gregorić, Andrija Žaja, Josip Kraš, Božidar Adžija, Anka Butorac, Ivan Dujmić, Marko Orešković, Drago Petrović, Vlado Janić Capo, Vicko Jelaska i Lovro Kurir. U samim počecima službeni je naziv stranke bio Komunistička stranka Hrvatske, no ubrzo je riječ „stranka“ zamijenjena riječju „partija.“
Delegati su bili: Božidar Adžija, Josip Broz, Anka Butorac, Ivan Dujmić, Pavle Gregorić Brzi, Vlado Janić Capo, Vicko Jelaska, Rade Končar, Josip Kraš, Lovro Kurir, Marko Orešković, Drago Petrović, Stevo Rukavina, Rudi Šimić i Andrija Žaja.
Do Drugoga svjetskog rata
Prvi značajniji potez KPH bilo je osnivanje Narodne fronte, koja je trebala predstavljati široki narodni pokret. Ubrzo će međutim doći do sukoba unutar vodstva KPH i to poglavito s obzirom na odnos prema Hrvatskoj seljačkoj stranci čiji je utjecaj u narodu sve više jačao. Usto, napravljeno je više ozbiljnijih propusta u reagiranju na važne političke događaje u zemlji, poput neizlaska na izbore za skupštinu 1938. U jesen 1939. započinje stoga reorganizacija KPH, a utjecaj komunista raste u Hrvatskoj, zbog čega onda ban Banovine Hrvatske, uz podršku HSS-a, zabranjuje rad svim organizacijama koje je kontrolirala KPH, a njihova se novinska izdanja strogo nadziru i cenzuriraju. Narodna fronta otada svaki važniji događaj u političkom životu prati organiziranjem demonstracija. U kolovozu 1940. održana je Prva zemaljska konferencija KPH, na kojoj je KPH ocijenjena kao najbrojnija partijska organizacija u Jugoslaviji.
Dok je 1940. KPH još zastupala pacifističku liniju, približavanjem vladajućeg režima Trojnom savezu, KPH zauzima sve jasnije stajalište o potrebi obrane zemlje. Premda nije postojala formalna odluka partije, ipak su bili hrvatski komunisti ti koji su prvi započeli oružani otpor protiv fašizma, kad su 22. lipnja 1941. osnovali Prvi sisački partizanski odred (vidi: Dan antifašističke borbe). Vodeća je bila uloga KPH i Narodne fronte u kasnijem oružanom otporu, kao i prilikom uspostavljanja ZAVNOH-a.
Nakon Drugoga svjetskog rata
Podrobniji članak o temi: Savez komunista HrvatskeNakon oslobođenja zemlje, KPH, kao dio KPJ, preuzima vlast u Hrvatskoj. 1952. KPH mijenja ime u Savez komunista Hrvatske.
Sekretari Centralnog komiteta KPH-SKH
- Đuro Špoljarić, (1937. – 1939.)[2]
- Rade Končar, (1940. – 1941.)
- Andrija Hebrang, (1942. – 1944.)
- Vladimir Bakarić, (1944. – 1969.)
- Savka Dabčević-Kučar, (1969. – 1971.)
- Milka Planinc, (1971. – 1982.)
- Jure Bilić, (1982. – 1983.)
- Josip Vrhovec, (1983. – 1984.)
- Mika Špiljak, (1984. – 1986.)
- Stanko Stojčević, (1986. – 1989.)
- Ivica Račan, (1989. – 1990.)
Nasljedstvo
Pred prve slobodne izbore 1990. mijenja ime u Savez komunista Hrvatske - Stranka demokratskih promjena. Koristi kraticu SDP. Kasnije mijenja ime u Socijaldemokratska partija Hrvatske, koje i danas nosi.
2006. u Vukovaru je ponovno osnovana stranka koja nosi naziv Komunistička partija Hrvatske i koja nema nikakve veze s SDP-om.
Vidi još
- Savez komunista Jugoslavije
- Socijaldemokratska partija Hrvatske
- Socijalistička radnička partija Hrvatske
Literatura
- Kladarin, Đuro; Mardešić, Ivo; Mrazović, Karlo; Saili, Dragutin; Šimić, Rudi; Trbojević, Mane (redak.) Osnivački kongres Komunističke partije Hrvatske, Naprijed, Zagreb, 1958.