Razlika između inačica stranice »Savka Dabčević-Kučar«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Obrisano 186 bajtova ,  prije 9 godina
sitn.
m (iwiki)
(sitn.)
Nakon [[Drugi svjetski rat|rata]] upisala tadašnju Ekonomsku višu školu (kasniji Fakultet ekonomskih znanosti) šk.god. [[1945]]/[[1946|46.]]
 
U tijeku [[1946.]] odlazi na studij u [[Sovjetski savez|SSSR]], u [[Lenjingrad]] na Finansovo-ekonomičeski fakultet. Tamo završava dvije godine studija. Zbog rezolucije [[Informbiro]]a prekida studij i vraća se u [[Zagreb]] lipnja [[1948.]] Nastavlja studij na [http://www.efzg.hr|Fakultetu ekonomskih znanosti] u Zagrebu. U šk. god. 48/[[1949.|49.]] završava dvije nastavne godine. Diplomira prosinca [[1949.]]
 
Siječnja [[1950.]] birana za asistenta na Fakultetu ekonomskih znanosti za predmet politička ekonomija. Obranila magisterij. Doktorira sa temom «J.M.Keynes-teoretičar državnog kapitalizma» (mentor prof. dr. Mijo Mirković). Jedna od prvih žena doktora ekonomije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Izbor i obrada nemarksističkog ekonomskog teoretičara u doktorskoj disertaciji u to doba svakako je iznimna pojava.
 
Savka Dabčević Kučar je birana za docenta na istom fakultetu [[1954.]], za izvanrednog ([[1957.]] i konačno za redovnog profesora ([[1960.]])
Bila je organizator, dvije godine voditelj i profesor na poslijediplomskom studiju «Ekonomika komune».
 
I pored svog kasnijeg velikog političkog angažmana, nikad nije prekidala predavanja i rad na fakultetu do [[1971.]] Nakon osude u [[Karađorđevo|Karađorđevu]], prosinca [[1971.]] zbog njena političkog djelovanja, a u sklopu potpunog eliminiranja iz javnog života, nalogom [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)SKJ|partije]] prinuđena je napustiti fakultet i stručni i znanstveni rad.
 
Na [http://www.efzg.hr|Ekonomskom fakultetu u Zagrebu] nije ostao sačuvan nikakav pisani trag da je ikada tamo boravila, radila, predavala, tiskala radove, vodila doktorske radnje i sl.
Rujna [[1972.]] odlukom [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)SKJ|CK]] zaposlena u Sekretarijatu za financije [[Socijalistička Republika Hrvatska|SRH]]. Čim je ostvarila uvjete za prijevremenu mirovinu., [[1975.]] otišla u mirovinu.
 
Savka Dabčević-Kučar preminula je 6. kolovoza 2009. u Zagrebu.<ref>http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/31143/Umrla-Savka-Dabcevic-Kucar.html</ref>
Kao uvjereni antifašist od [[1941.]] pomagala [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|NOP]], ali nije pristupila organizaciji. U [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizane]] otišla u tijeku masovnog ustanka u [[Dalmacija|Dalmaciji]] rujna [[1943.]] Od partijskog vodstva raspoređena kao politički radnik na oslobođenoj teritoriji [[Brač]] – [[Šolta]]. Tamo je prosinca [[1943.]] postala članom [[Komunistička partija Hrvatske|KPH]].
 
Prosinca [[1943.]] odlukom [[Komunistička partija Hrvatske|Oblasnog komiteta KP]]KPH za Dalmaciju upućena kao jedan od rukovoditelja zbjega u [[El Shatt]], [[Egipat]]. Obavljala dužnost člana Odbora JNOF-a (Jedinstvene narodno oslobodilačke fronte) za zbjeg i člana rukovodstva USAOH-a i [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, kanijekasnije i [[Komunistička partija Hrvatske|KPH]]-a. U domovinu se vratila nakon svršetka rata s posljednjim grupama iz [[El Shatt]]a.
 
Od [[1945.]] obnašala razne političke funkcije i bila član mnogih političkih i partijskih vodstava, ali ne profesionalno. Tako je bila birani zastupnik Gradske skupštine Zagreba. Dva puta (oba puta s protukandidatom) birana je za poslanika Savezne skupštine [[Druga Jugoslavija|SFRJ]], gdje je već tada otvoreno zastupala gospodarske interese [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]].
 
Bila je član Interparlamentarne unije SFRJ i sudjeloala na međunarodnim zasjedanjima IPU, na kojima je istupala s referatima. Kao član jugoslavenske delegacije u [[UN]], rujna do prosinca [[1966.]] i predstavnik SFRJ u Socijalno-ekonomskom vijeću UN-a u diskusiji o desetljeću socijalnog i ekonomskog razvoja u svijetu istupila s referatom.
 
U SK obavljala mnoge dužnosti, bila je član Sveučilišnog komiteta, član CK SKH i CK SKJ, [[1964]]-[[1965|65.]] bila sekretar za ideologijska, pa [[1966]]-[[1967|67.]] za ekonomska pitanja CK SKH.
[[1967.]] postaje predsjednica Izvšnog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske i time prva žena predsjednica Vlade (ne samo u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, nego i na širim balkanskimsrednjoeuropskim prostorima).
 
Dvije godine nakon toga Savka Dabčević-Kučar dobija najvišu moguću političku funkciju (u tom vremenu), tj. postaje predsjednicom Centralnog komiteta SKH. Tu dužnost obavlja od [[1969.]] do nasilne smjene [[1971.]] Prva je žena predsjednica SKHSK jedne republike.
Član je Predsjedništva CK SKJ.
 
U Zastupničkom radu i kao predsjednica hrvatske vlade zastupa hrvatske političke i gospodarske interese; zalaše se za ravnopravniju poziciju i elemente državnosti Hrvatske u SFRJ i za drugačiju gospodarsku politiku – bližu tržišnim uvjetima, s manje državno-administrativnog i birokratskog uplitanja u ekonomiku. Žestoki je protivnik centralizacije. U tadašnjim okvirima bori se za demokratizaciju društva. U SKH djeluje protiv dogmatizma i staljinizma. Oštar je protivnik jugounitarizma i velikosrtpstva, te aktivna protiv velikosrpske dominaicje u svim sferama života.
 
Vodeća je ličnost [[Hrvatsko proljeće|hrvatskoghrvatskoga proljeća]].
 
Politički osuđena u Krađorđevu 1. XII. [[1971.]] od tadšnje jugoslavenske komunističke vlasti. Ne želeći se odreći svojih političkih stajališta i ciljeva, podnosi ostavku na mjesto predsjednika i člana CK SKH 12. prosinca [[1971.]] Isključena iz SKH 12. travnja [[1972.]] Odlukom partije isključena iz sveg političkog, javnog, pa i stručnog i znanstvenog rada. U godinama nakon [[1971.]] iako neprekidno proganjana, prozivana i šikanirana, živi u stalnoj oporbi prema vladajućem sustavu. Okuplja oko sebe proljećare, disidente i antirežimske ljude.
Nosilac je brojnih inozemnih i domaćih odlikovanja.
 
U suverenoj Hrvatskoj [[Hrvatska odlikovanja|odlikovana]] je [[spomenica domovinskog rata|Spomenicom domovinskogdomovinskoga rata]], [[Red hrvatskog trolista|Redom hrvatskoghrvatskoga trolista]], [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića]] te [[Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom|Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom]].
 
==Izvori==

Navigacijski izbornik