Sunčev vjetar

Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica solarnog vjetra

Sunčev ili solarni vjetar je izbacivanje plazme u svemir

Sunčev vjetar

Možemo reći da Sunce isparava. Stalno gubi nabijene čestice plina-plazmu. Kada ove čestice polete u svemir dobivamo solarni vjetar. Plazma uspijeva pobjeći od Sunca u područjima gdje se Sunčeve silnice magnetnog polja šire u svemir, a ne gdje se u obliku luka vraćaju na površinu. Sunčev vjetar dostiže brzinu od 750 km/s. Najbrži vjetar nastaje u koroni. Otprilike milijun tona Sunčeve plazme izbija kroz otvore na koroni svake sekunde. Ipak Sunce je izgubilo tek 0,1% svoje mase.

Utjecaj na zemlju

Većina solarnih vjetrova zaobilazi zemlju jer ih skreće magnetno polje. One čestice koje udare u napu atmosferu uzrokuju polarnu svjetlost i geomagnetne oluje. Geomagnetne oluje nisu vidljive već ometaju razne elektronske uređaje

Utjecaj na rep kometa

Sunčev vjetar uzrokuje usmjeravanje repa kometa od Sunca. Kometi se prilikom dolaska u blizinu Sunca zagrijavaju, sleđena površina kometa isparava i oslobađa oblak plina i čestica prašine. Djelovanjem čestica sunčevog vjetra, oblak se oblikuje u rep kometa. Budući da sunčev vjetar dolazi iz smjera Sunca, potiskuje rep kometa u suprotnom smjeru.

Nedovršeni članak Sunčev vjetar koji govori o astronomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.