Administrativna podjela Crne Gore: razlika između inačica
| Redak 47: | Redak 47: | ||
== Povijest ustroja == |
== Povijest ustroja == |
||
Za [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevstva Crne Gore]] je opstojalo 10 [[oblast]]i i 56 [[kapetanija]] ([[1910.]]). |
Za [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevstva Crne Gore]] je opstojalo 10 [[oblast]]i i 56 [[kapetanija]] ([[1910.]]). |
||
Do [[1921.]] opstojali su [[Okrug|okruzi]], kao niži dijelovi razdiobe. |
|||
Za [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugoga svjetskog rata]] na područjima pod nadzorom [[CASNO|Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke]] i [[Partizani u Jugoslaviji|partizana]] opstojalo je i oko 20 [[selo|seoskih]] te 15 općinskih [[Narodnooslobodilački odbor|narodnooslobodilačkih odbora]] (NOO), koji su radili u tajnosti. [[Građansko pravo|Građanske]] sporove rješavali su u prvome stupnju seoski NOO-i, a njihova je odluka bila izvršna ako vrijednost spora nije prjelazila 3000 [[Talijanska lira|talijanskih lira]]. Izvršna tijela NOO-a su bila pretežno sačinjena od članova [[KPJ|Komunističke partije Jugoslavije]], koja se u to doba zalagala za uspostavu Crne Gore kao suverene federalne [[Država|države]] u sklopu [[Druga Jugoslavija|„nove“]] [[DFJ|Demokratske Federativne Jugoslavije]]. |
Za [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugoga svjetskog rata]] na područjima pod nadzorom [[CASNO|Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke]] i [[Partizani u Jugoslaviji|partizana]] opstojalo je i oko 20 [[selo|seoskih]] te 15 općinskih [[Narodnooslobodilački odbor|narodnooslobodilačkih odbora]] (NOO), koji su radili u tajnosti. [[Građansko pravo|Građanske]] sporove rješavali su u prvome stupnju seoski NOO-i, a njihova je odluka bila izvršna ako vrijednost spora nije prjelazila 3000 [[Talijanska lira|talijanskih lira]]. Izvršna tijela NOO-a su bila pretežno sačinjena od članova [[KPJ|Komunističke partije Jugoslavije]], koja se u to doba zalagala za uspostavu Crne Gore kao suverene federalne [[Država|države]] u sklopu [[Druga Jugoslavija|„nove“]] [[DFJ|Demokratske Federativne Jugoslavije]]. |
||
Nakon rata opstojali su mjesni, općinski i kotarski NOO-i. Broj općinskih i kotarskih NOO-a se temeljem ''Zakona o područjima srezova i opština u NR Crnoj Gori'' (»Službeni list NR Crne Gore«, br. 16 od [[9. srpnja]] [[1955.]]) smanjivao do prestanka rada kotareva (1. siječnja 1958.), dok se mjesni NOO-i preoblikuju u [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]] i njihov se broj povećava. |
|||
{{Crna Gora}} |
{{Crna Gora}} |
||
Inačica od 12. travnja 2010. u 14:26
Upravna podjela Crne Gore je upravno-prostorna razdioba države Crne Gore, kako je postojala tijekom stoljeća.
Crna Gora je ustrojena po općinama, (crnog.) opština, bez hijerarhijski viših prostornih jedinica. Danas opstoji 21 općina:
| Andrijevica | Bar | Berane |
| Bijelo Polje | Budva | Cetinje |
| Danilovgrad | Herceg-Novi | Kolašin |
| Kotor | Mojkovac | Nikšić |
| Plav | Plužine | Pljevlja |
| Podgorica | Rožaje | Šavnik |
| Tivat | Ulcinj | Žabljak |
Najmlađa općina je Andrijevica, ponovo ustrojena 1991. godine (nakon što je bila ukinuta 15. travnja 1960.).
Kotarevi
U Narodnoj Republici Crnoj Gori opstojali su kotarevi, (crnog.) srez.
Imali su sjedišta na Cetinju, Ivangradu (danas Berane), u Nikšiću, Pljevljima i Titogradu (danas Podgorica).
Kotarevi su ukinuti Zakonom o osnovama društvenog i političkog uređenja Narodne Republike Crne Gore od 22. srpnja 1957., i prestali postojati 1. siječnja 1958. godine.
Povijest ustroja
Za Kraljevstva Crne Gore je opstojalo 10 oblasti i 56 kapetanija (1910.).
Do 1921. opstojali su okruzi, kao niži dijelovi razdiobe.
Za Drugoga svjetskog rata na područjima pod nadzorom Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke i partizana opstojalo je i oko 20 seoskih te 15 općinskih narodnooslobodilačkih odbora (NOO), koji su radili u tajnosti. Građanske sporove rješavali su u prvome stupnju seoski NOO-i, a njihova je odluka bila izvršna ako vrijednost spora nije prjelazila 3000 talijanskih lira. Izvršna tijela NOO-a su bila pretežno sačinjena od članova Komunističke partije Jugoslavije, koja se u to doba zalagala za uspostavu Crne Gore kao suverene federalne države u sklopu „nove“ Demokratske Federativne Jugoslavije.
Nakon rata opstojali su mjesni, općinski i kotarski NOO-i. Broj općinskih i kotarskih NOO-a se temeljem Zakona o područjima srezova i opština u NR Crnoj Gori (»Službeni list NR Crne Gore«, br. 16 od 9. srpnja 1955.) smanjivao do prestanka rada kotareva (1. siječnja 1958.), dok se mjesni NOO-i preoblikuju u mjesne zajednice i njihov se broj povećava.
| |||||||||||||||||||
