Magnetit: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m poveznica
Xqbot (razgovor | doprinosi)
Redak 63: Redak 63:
<!--Interwiki-->
<!--Interwiki-->


[[ar:أكسيد الحديد الأسود]]
[[ar:ماغنتيت]]
[[bg:Магнетит]]
[[bg:Магнетит]]
[[bs:Magnetit]]
[[bs:Magnetit]]

Inačica od 13. travnja 2010. u 22:19

Magnetit

Magnetit iz Južnog Tirola, sjeverna Italija
Općenito
KategorijaMineral
Kemijska formulaFe3O4
Identifikacija
Molekularna masa231,55 g/mol
Bojacrn
Kristalni habitusoktaedarski, rombododekaedarski
Kristalni sustavkubični, Fd3m
Sraslaciprimjećeno je srastanje oktaedara
Kalavostnejasna
Mohsova tvrdoća5,5-6,5
Sjajmetalni
Ogrebcrn
Gustoća5,18 g/cm3
Točka tališta1535 °C
Prozirnostneproziran

Magnetit, kemijska formula Fe3O4, je crni ferimagnetički željezov oksid u kojem željezovi atomi imaju dva oksidacijska stanja, +2 i +3. Magnetit je široko rasprostranjen u prirodi i javlja se kao popratni mineral u magmatskim i metamorfnim stijenama. Važna je željezna ruda, a najveća su ležišta u sjevernoj Švedskoj.

Fizička svojstva

Tvrdoća magnetita kreće se od 5,5 do 6,5 na Mohsovoj skali, a specifična težina iznosi 5,18. Magnetit obično tvori oktaedarske kristale. Magnetsko uređenje magnetita na sobnoj temperaturi je ferimagnetsko s Curieovom temperaturom od 850 K.[1].

Kristalna struktura

Prikaz strukturnog i magnetskog uređenja magnetita s označenom jediničnom ćelijom

Magnetit ima strukturu inverznog spinela u kojoj se u šupljinama unutar kubične guste slagaline kisikovih aniona nalaze željezovi kationi oksidacijskog stanja +2 i +3. U jednoj četvrtini raspoloživih tetraedarskih šupljina smješteni su kationi Fe3+, dok su u polovini oktaedarskih šupljina smješteni kationi Fe2+ i Fe3+.







Izvori

  1. R. M. Cornell, U. Schwertmann, The Iron Oxides, Structure, Properties, Reactions, Occurrence and Uses, VCH Publ. Corp., D-69451 Weinheim, Njemačka, 1996.