Vododerina: razlika između inačica
Kreiranje članka |
m robot Dodaje: sah:Аппа |
||
Redak 26: | Redak 26: | ||
[[pt:Voçoroca]] |
[[pt:Voçoroca]] |
||
[[ru:Овраг]] |
[[ru:Овраг]] |
||
[[sah:Аппа]] |
|||
[[sr:Вододерина]] |
[[sr:Вододерина]] |
Inačica od 18. travnja 2010. u 16:40
Vododerina — oblik reljefa u obliku relativno dubokih i strmih nezatravljenih korita, formiranih privremenim vodotocima.
Vododerine nastaju na povišenim ravnicama ili brdima, sastavljenih od rahlog, lako erodirajućeg stijenja, kao i na padinama dolina. Duljina vododerina kreće se od nekoliko metara do nekoliko kilometara. Lučiti mlade (ubrzano se razvijaju) i zrele vododerine.
Vododerine su najviše rasprostranjene u europskom dijelu Rusije u okviru šumsko‑stepskih i stepskih zona, u Centralnoj Aziji — u prapornim područjima Kine, u nekim dijelovima SAD-a i tropskim zemljama.
Vododerine uzrokuju velike štete poljoprivredi, raskomadavanja i uništavanja polja. Kako bi se spriječila erozija zbog vododerina, učinkovite su poljoprivredne mjere koje uklanjaju ili smanjuju otjecanje površinske i doprinose zadržavanju vlage u poljima. Na području sa razvijanja vododerina koriste se hidrtehnički uređaji: zatvaranje zidova, bedemi, terase, drenaža kanala, brane, zadržavajući zidovi, itd., kao i pošumljavanje i zatravljivanje padina i dna, kroz koji se zaustavlja razvoj mreža vododerina.