Detitoizacija: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
⚫ | '''Detitoizacija''' označava proces raskrinkavanja [[mit]]ova o [[Tito|Josipu Brozu Titi]] koji je prisutan u krugovima političke [[ljevica|ljevice]] u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Republika Kosovo|Republici Kosovo]] i [[Makedonija|Makedoniji]]. |
||
{{radovi24}} |
|||
⚫ | '''Detitoizacija''' označava proces raskrinkavanja [[mit]]ova o [[Tito|Josipu Brozu Titi]] koji je prisutan u krugovima političke [[ljevica|ljevice]] u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[ |
||
[[Indoktrinacija]] Titovih komunista desetljećima je [[ideologija|ideološki]] utjecala na načine ponašanja i [[mentalitet]]a kod velikog broja pučanstva. |
[[Indoktrinacija]] Titovih komunista desetljećima je [[ideologija|ideološki]] utjecala na načine ponašanja i [[mentalitet]]a kod velikog broja pučanstva. |
||
Redak 6: | Redak 5: | ||
U [[Poljska|Poljskoj]], [[Češka|Češkoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Bugarska|Bugarskoj]] ili [[Rumunjska|Rumunjskoj]] javno isticavanje likova od nekog od bivših komunističkih diktatora nije više zamislivo. Te su zemlje svoje komunističke [[diktator|diktatore]] smjestile u [[povijest]] i postale članice Europske unije i NATO-a. |
U [[Poljska|Poljskoj]], [[Češka|Češkoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Bugarska|Bugarskoj]] ili [[Rumunjska|Rumunjskoj]] javno isticavanje likova od nekog od bivših komunističkih diktatora nije više zamislivo. Te su zemlje svoje komunističke [[diktator|diktatore]] smjestile u [[povijest]] i postale članice Europske unije i NATO-a. |
||
Njegovanje [[kult ličnosti|kulta ličnosti]] Tita predstavlja suprotnost [[sustav vrijednosti|sustava vrijednosti]] i [[Europska Unija|Europske unije]] i [[NATO]] saveza. |
Njegovanje [[kult ličnosti|kulta ličnosti]] Tita predstavlja suprotnost [[sustav vrijednosti|sustava vrijednosti]] i [[Europska Unija|Europske unije]] i [[NATO]] saveza zbog odgovornosti za masovna smaknuća ideoloških i političkih [[klasni neprijatelj|klasnih protivnika]], i masovna pljačka privatnog vlasništva tjekom [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|Jugokomunističkih zločina nakon završetka Drugog svjetskog rata]]. |
||
== Literatura == |
|||
*Zvonimir Depot: Tito - Tajne vladara, Izdavač:Večernji list 2009., 535 stranica: ISBN: 978-953-7313-61- |
|||
*Pero Simic: Tito - Strogo povjerljivo: Izdavač:Večernji list 2010., 591 stranica, ISBN: |
|||
978-953-7313-62-3 |
|||
Tito je odgovoran za masovna smaknuća ideoloških i političkih [[klasni neprijatelj|klasnih protivnika]], i masovna pljačka privatnog vlasništva tjekom [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|Jugokomunističkih zločina nakon završetka Drugog svjetskog rata]]. |
|||
== Povezani članci == |
== Povezani članci == |
Inačica od 18. travnja 2010. u 20:20
Detitoizacija označava proces raskrinkavanja mitova o Josipu Brozu Titi koji je prisutan u krugovima političke ljevice u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Republici Kosovo i Makedoniji.
Indoktrinacija Titovih komunista desetljećima je ideološki utjecala na načine ponašanja i mentaliteta kod velikog broja pučanstva.
U Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj ili Rumunjskoj javno isticavanje likova od nekog od bivših komunističkih diktatora nije više zamislivo. Te su zemlje svoje komunističke diktatore smjestile u povijest i postale članice Europske unije i NATO-a.
Njegovanje kulta ličnosti Tita predstavlja suprotnost sustava vrijednosti i Europske unije i NATO saveza zbog odgovornosti za masovna smaknuća ideoloških i političkih klasnih protivnika, i masovna pljačka privatnog vlasništva tjekom Jugokomunističkih zločina nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Literatura
- Zvonimir Depot: Tito - Tajne vladara, Izdavač:Večernji list 2009., 535 stranica: ISBN: 978-953-7313-61-
- Pero Simic: Tito - Strogo povjerljivo: Izdavač:Večernji list 2010., 591 stranica, ISBN:
978-953-7313-62-3