Jeronim Lipovčić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 3: Redak 3:
Rodio se u Požegi 1716. godine.
Rodio se u Požegi 1716. godine.


Predavao je bogoslovlje i filozofiju u [[Baja|Baji]] i [[Budim]]u. U tim gradovima je objavio svoja filozofska djela na latinskom, terazije i rasprave, a djela na hrvatskom je objavio u Budimu i Osijeku.
Predavao je bogoslovlje i filozofiju u [[Baja|Baji]] i [[Budim]]u. U tim gradovima je objavio svoja filozofska djela na latinskom, terazije i rasprave, a djela na hrvatskom je objavio u Budimu i [[Osijek]]u.


Pripadao je franjevačkoj redodržavi [[Bosna Srebrena|Bosni Srebrenoj]].
Pripadao je franjevačkoj redodržavi [[Bosna Srebrena|Bosni Srebrenoj]].


1766. je postao franjevačkim [[provincijal]]om u Požegi, gdje je stolovao nakon manje od godine dana umro.
[[1766.]] je postao franjevačkim [[provincijal]]om u Požegi, gdje je stolovao, a nakon manje od godine dana je umro.


== Djela ==
== Djela ==
Redak 17: Redak 17:


== Izvori ==
== Izvori ==
*Ante Sekulić: Ulomci iz somborske povijesti do kraja XVIII. stoljeća, Zbornik Kačić, 1981., str. 180.
*[[Ante Sekulić]]: Ulomci iz somborske povijesti do kraja XVIII. stoljeća, Zbornik Kačić, 1981., str. 180.


{{GLAVNIRASPORED:Lipovčić, Jeronim}}
{{GLAVNIRASPORED:Lipovčić, Jeronim}}

Inačica od 21. travnja 2010. u 22:04

Jeronim Lipovčić ili Jeronim Lipovčević Požežanin (lat. Hieronymus Lipovcsevich) (Požega, 28. listopada 1716. - Požega, 30. lipnja 1766.) je bio franjevački redovnik, filozof i bogoslov. Pisao je na latinskom i na hrvatskom jeziku.

Rodio se u Požegi 1716. godine.

Predavao je bogoslovlje i filozofiju u Baji i Budimu. U tim gradovima je objavio svoja filozofska djela na latinskom, terazije i rasprave, a djela na hrvatskom je objavio u Budimu i Osijeku.

Pripadao je franjevačkoj redodržavi Bosni Srebrenoj.

1766. je postao franjevačkim provincijalom u Požegi, gdje je stolovao, a nakon manje od godine dana je umro.

Djela

Djela na hrvatskom:

  • Dussu csuvaiuche pohogjenje, Budim, 1750.
  • Stazica duhovna, Osijek, 1767.
  • Treći sad iliti iztumacsenje trechega reda, Budim, 1769.

Izvori

  • Ante Sekulić: Ulomci iz somborske povijesti do kraja XVIII. stoljeća, Zbornik Kačić, 1981., str. 180.