Užička republika: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Užička Republika premješteno na Užička republika: točan naziv
m sitn.
Redak 1: Redak 1:
{{dz|[[Užička republika (1974)]]|istoimeni film}}
{{dz|[[Užička republika (1974)]]|istoimeni film}}
{{Okvir bivše zemlje svijeta
{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime= Užička Republika
|ime= Užička republika
|hr_ime=Užička Republika
|hr_ime=Užička republika
|izvorno_ime=Ужичка република
|izvorno_ime=Ужичка република
|zastava=
|zastava=
|grb=
|grb=
|himna=''Nijedna službena''<sup><small>1</small></sup>
|himna=''Nijedna službena''<sup><small>1</small></sup>
|genitiv=Užičke Republike
|genitiv=Užičke republike
|događaj_start = [[Partizani]] u [[Užice|Užicama]]
|događaj_start = [[Partizani]] u [[Užice|Užicama]]
|događaj1 = [[Bitka kod Drežnika]]
|događaj1 = [[Bitka kod Drežnika]]
Redak 17: Redak 17:
|datum_događaj2 = [[10. rujna]] [[1941]].
|datum_događaj2 = [[10. rujna]] [[1941]].
|datum_događaj3 = [[24. rujna]] [[1941]].
|datum_događaj3 = [[24. rujna]] [[1941]].
|datum_događaj4 = [[29. studenog]] [[1941]].
|datum_događaj4 = [[29. studenoga]] [[1941]].
|datum_kraj = [[1. prosinca]] [[1941.]]
|datum_kraj = [[1. prosinca]] [[1941.]]
|godina_start = 1941.
|godina_start = 1941.
Redak 29: Redak 29:
|jezik=[[srpskohrvatski]]<br>(''de facto'' [[Užički govor]])
|jezik=[[srpskohrvatski]]<br>(''de facto'' [[Užički govor]])
|mapa=Uzicka republika2.png
|mapa=Uzicka republika2.png
|mapa_opis = Užička Republika unutar Nedićeve Srbije
|mapa_opis = Užička republika unutar Nedićeve Srbije
|glavni_grad=[[Užice]]
|glavni_grad=[[Užice]]
|vlada_tip = Socijalistička republika
|vlada_tip = Socijalistička narodna republika
|era = [[Drugi svjetski rat]]
|era = [[Drugi svjetski rat]]
|titula_vođa= Predsjednik<sup><small>2</small></sup>
|titula_vođa= Predsjednik<sup><small>2</small></sup>
Redak 42: Redak 42:
|fusnote= <sup><small>1</small></sup> - Kao neslužbena himna su se koristile razne partizanske pjesme i ''[[Hej Slaveni]]''<br><sup><small>2</small></sup> - Predsjednik Glavnog narodnog vijeća Srbije<br><sup><small>3</small></sup> - Generalni sekretar KPJ i Vrhovni zapovjednik partizana
|fusnote= <sup><small>1</small></sup> - Kao neslužbena himna su se koristile razne partizanske pjesme i ''[[Hej Slaveni]]''<br><sup><small>2</small></sup> - Predsjednik Glavnog narodnog vijeća Srbije<br><sup><small>3</small></sup> - Generalni sekretar KPJ i Vrhovni zapovjednik partizana
}}
}}
'''Užička Republika''' je naziv za veliki [[partizani|partizanski]] slobodni teritorij, nastao [[1941]]., nakon što su [[nacisti]] okupirali [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]]. O njoj je snimljen i [[Užička republika (1974)|istoimeni film]].
'''Užička republika''' je naziv za veliki [[partizani|partizanski]] slobodni teritorij, nastao [[1941]]., nakon što su [[nacisti]] okupirali [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]]. O njoj je snimljen i [[Užička republika (1974)|istoimeni film]].


To je bila država [[socijalizam|socijalističkog]] usmjerenja u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i, djelomično, istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] pod vlašću [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]], stvorena tijekom [[1941]]. godine za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U biti, jedina veza Užičke Republike s državnošću bila je organizirana vlast na privremeno oslobođenom području. Užička Republika nije imala stalne granice, već su se one mijenjale gotovo svakodnevno sa svakim pokretom partizana na jednoj i okupatora na drugoj strani, a otprilike su zauzimale područje od rijeka [[Drina|Drine]] na zapadu [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od rijeke [[Skrapež]]a na sjeveru do [[Uvac|Uvca]] na jugu. Država je trajala samo 67 dana, od [[24. rujna]] do [[29. studenog]] 1941., a potom je pala u ruke njemačkog [[Wehrmacht]]a i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četnika]], dok su se partizani povukli prema [[Sandžak]]u.
To je bila država [[socijalizam|socijalističkoga]] usmjerenja u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i, djelomično, istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] pod vlašću [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]], stvorena tijekom [[1941]]. godine za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U biti, jedina veza Užičke republike s državnošću bila je organizirana vlast na privremeno oslobođenom području. Užička republika nije imala stalne granice, već su se one mijenjale gotovo svakodnevno sa svakim pokretom partizana na jednoj i okupatora na drugoj strani, a otprilike su zauzimale područje od rijeka [[Drina|Drine]] na zapadu [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od rijeke [[Skrapež]]a na sjeveru do [[Uvac|Uvca]] na jugu. Država je trajala samo 67 dana, od [[24. rujna]] do [[29. studenoga]] 1941., a potom je pala u ruke njemačkog [[Wehrmacht]]a i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četnika]], dok su se partizani povukli prema [[Sandžak]]u.


Prilikom povlačenja preko [[Zlatibor]]a, u studenom i prosincu [[1941]]. godine, pratile su ih njemačke jedinice, koje su tada strijeljale osam boraca Druge čačanske partizanske čete, pet boraca Šeste ibarske partizanske čete, osamnaest boraca Tamnavskog partizanskog bataljuna, kao i 41 civilnu osobu sa Zlatibora. U partizanskoj bolnici koja se nalazila na Zlatiboru Nijemci su strijeljali sedamnaest ranjenika, boraca Užičkog odreda, šest civila iz užičkog kraja, četrnaest ranjenika iz Čačanskog odreda, jednog civila iz čačanskog kraja, jednog ranjenika iz Posavskog odreda, tri ranjenika iz Valjevskog odreda, po jednog ranjenika iz Kopaoničkog i Mačvanskog odreda, dva ranjenika iz Šumadijskog odreda, dva iz Kosmajskog odreda, jednog iz Kragujevačkog odreda i četvoricu drugih boraca ranjenika.
Prilikom povlačenja preko [[Zlatibor]]a, u studenom i prosincu [[1941]]. godine, pratile su ih njemačke jedinice, koje su tada strijeljale osam boraca Druge čačanske partizanske čete, pet boraca Šeste ibarske partizanske čete, osamnaest boraca Tamnavskog partizanskog bataljuna, kao i 41 civilnu osobu sa Zlatibora. U partizanskoj bolnici koja se nalazila na Zlatiboru Nijemci su strijeljali sedamnaest ranjenika, boraca Užičkog odreda, šest civila iz užičkog kraja, četrnaest ranjenika iz Čačanskog odreda, jednog civila iz čačanskog kraja, jednog ranjenika iz Posavskog odreda, tri ranjenika iz Valjevskog odreda, po jednog ranjenika iz Kopaoničkog i Mačvanskog odreda, dva ranjenika iz Šumadijskog odreda, dva iz Kosmajskog odreda, jednog iz Kragujevačkog odreda i četvoricu drugih boraca ranjenika.


== Vidi još ==
== Vidi još ==
*[[Užice]]
* [[Užice]]
* [[Glavni narodnooslobodilački štab za Srbiju]]
<!-- interwiki -->


[[Kategorija:Bivše države]]
[[Kategorija:Bivše države]]
Redak 57: Redak 57:
[[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]]


<!-- interwiki -->
[[bg:Ужичка република]]
[[bg:Ужичка република]]
[[en:Republic of Užice]]
[[en:Republic of Užice]]

Inačica od 24. travnja 2010. u 00:40

Ovo je glavno značenje pojma Užička republika. Za istoimeni film pogledajte Užička republika (1974).
Užička republika

Ужичка република

Partizanski slobodni teritorij

1941.
Himna
Nijedna službena1
Lokacija Užičke republike
Lokacija Užičke republike
Užička republika unutar Nedićeve Srbije
Glavni grad Užice
Jezik/ci srpskohrvatski
(de facto Užički govor)
Vlada
Predsjednik2 Dragojlo Dudić
Generalni sekretar3 Josip Broz Tito
Povijest Drugi svjetski rat
 - Partizani u Užicama 28. srpnja 1941.
 - Bitka kod Drežnika 18. kolovoza 1941.
 - Njemački ultimatum 10. rujna 1941.
 - Oslobođenje Užica 24. rujna 1941.
 - Bitka kod Kadinjače 29. studenoga 1941.
 - ukinuta 1. prosinca 1941.
1 - Kao neslužbena himna su se koristile razne partizanske pjesme i Hej Slaveni
2 - Predsjednik Glavnog narodnog vijeća Srbije
3 - Generalni sekretar KPJ i Vrhovni zapovjednik partizana

Užička republika je naziv za veliki partizanski slobodni teritorij, nastao 1941., nakon što su nacisti okupirali Jugoslaviju. O njoj je snimljen i istoimeni film.

To je bila država socijalističkoga usmjerenja u zapadnoj Srbiji i, djelomično, istočnoj Bosni pod vlašću jugoslavenskih partizana, stvorena tijekom 1941. godine za vrijeme Drugog svjetskog rata. U biti, jedina veza Užičke republike s državnošću bila je organizirana vlast na privremeno oslobođenom području. Užička republika nije imala stalne granice, već su se one mijenjale gotovo svakodnevno sa svakim pokretom partizana na jednoj i okupatora na drugoj strani, a otprilike su zauzimale područje od rijeka Drine na zapadu Zapadne Morave na istoku i od rijeke Skrapeža na sjeveru do Uvca na jugu. Država je trajala samo 67 dana, od 24. rujna do 29. studenoga 1941., a potom je pala u ruke njemačkog Wehrmachta i četnika, dok su se partizani povukli prema Sandžaku.

Prilikom povlačenja preko Zlatibora, u studenom i prosincu 1941. godine, pratile su ih njemačke jedinice, koje su tada strijeljale osam boraca Druge čačanske partizanske čete, pet boraca Šeste ibarske partizanske čete, osamnaest boraca Tamnavskog partizanskog bataljuna, kao i 41 civilnu osobu sa Zlatibora. U partizanskoj bolnici koja se nalazila na Zlatiboru Nijemci su strijeljali sedamnaest ranjenika, boraca Užičkog odreda, šest civila iz užičkog kraja, četrnaest ranjenika iz Čačanskog odreda, jednog civila iz čačanskog kraja, jednog ranjenika iz Posavskog odreda, tri ranjenika iz Valjevskog odreda, po jednog ranjenika iz Kopaoničkog i Mačvanskog odreda, dva ranjenika iz Šumadijskog odreda, dva iz Kosmajskog odreda, jednog iz Kragujevačkog odreda i četvoricu drugih boraca ranjenika.

Vidi još