Hipertekst: razlika između inačica

'''Hipertekst''' je struktura koja se sastoji od međusobno povezanih jedinica informacije ([[Engleski jezik|eng.]] [[w:en:Wikipedia:''node|node]]'') prikazana na nekom elektroničkom uređaju. Za razliku od jednostavnog tradicionalnog teksta, hipertekst nema jedinstven redoslijed čitanja, nego ga čitatelj dinamički određuje, tj. određuje ga tijekom čitanja. Zato kažemo da je tradicionalni tekst sekvencijalan, a hipertekst nesekvencijalan <ref>Nielsen, J. Multimedia and Hypertext: The Internet and Beyond. San Diego: Morgan Kaufman, 2005.</ref> (kao što i sam naziv govori, hipertekst nadilazi običan, linearan tekst<ref> Bevilaqa, Ann F. Hypertext: [http://www.ericdigests.org/pre-9212/hype.htm Behind the Hype. ERIC Digest]. ERIC Clearinghouse on Information Resources Syracuse NY. 1989.</ref>).

Čitanje hiperteksta naziva se još i „pregledavanje“ (eng. ''browsing'') ili „navigacija“ (eng. ''navigation'') kako bi se istaknuo način na koji funkcionira. Hipertekst sadrži poveznice (eng. [[w:en:Wikipedia:''hyperlink|hyperlink]]'') na druge sadržaje, koji također mogu sadržavati poveznice koje vode negdje drugdje. Korisnik dolazi do drugih sadržaja obično klikom na poveznice. Jedinica informacije u kojoj se nalazi link na engleskom se zove ''anchor node'', a jedinica informacije na koju taj link vodi zove se ''destination node''.

; 1945. : Američki inženjer [[w:en:Wikipedia:Vannevar Bush|Vannevar Bush]] predložio je svoju zamisao o elektroničko-mehaničkom sustavu kojeg je nazvao [[w:en:Wikipedia:'''Memex|Memex]]''' (eng. ''memory extender''). Sustav bi mogao velikom brzinom stvarati i slijediti veze među dokumentima, pomoću korisnikovog arhiva '''mikrofilmova'''. Razlog zašto je Bush smislio takav uređaj bio je zato što je predvidio veliki porast u količini znanstvenih informacija, zbog kojeg znanstvenici više neće moći pratiti i reagirati na sve novosti. Sustav, doduše, nikad nije realiziran, ali teorija je opstala.<ref> Cardillo, Kenyon. [http://www.albany.edu/ltl/elit/htext1.html Hypertext's Background]. Albany. 1987.</ref>

; 1965. : Sociolog, filozof i pionir informacijske tehnologije po imenu Ted Nelson izmislio je izraze „hipertekst“''hipertekst'' i „hipermedija“''hipermedija'', kojima je htio opisati nesekvencijalan način čitanja. Radio je na projektu [[w:en:Wikipedia:Project Xanadu|'''Xanadu]]''', koji je zamišljen kao spremište svega što je ikada napisano, tj. neka vrsta univerzalnog globalnog hiperteksta, ali taj krajnji cilj nikada nije bio postignut.

; 1967. : Prvi upotrebljivi hipertekstualni sustav bio je '''HES''' ([[w:en:Wikipedia:''Hypertext Editing System|Hypertext Editing System]]''), na osnovu kojega je napravljen i '''FRESS''' ([[w:en:Wikipedia:''File Retrieval and Editing System|File Retrieval and Editing System]]'').

; 1968. : Dr. [[w:en:Wikipedia:Douglas Engelbart|Douglas Engelbart]] izveo je izvanrednu demonstraciju svog '''NLS''' ([[w:en:Wikipedia:''oN-Line System|oN-Line System]]'') projekta, koji je imao obilježja hiperteksta iako generalno nije bio zamišljen kao hipertekstualni sustav.

; 1975. : Započet je istraživački projekt umjetne inteligencije, [[w:en:Wikipedia:'''ZOG (hypertext)|ZOG]]''', iz kojeg se razvio današnji hipertekstualni sustav '''KMS''' ([[w:en:Wikipedia:Knowledge Management System|''Knowledge Management System]]'').

; 1978. : Počinju se razvijati i hipermedijski sustavi, od kojih je prvi bio [[w:en:Wikipedia:'''Aspen Movie Map|Aspen Movie Map]]'''.

; 1983. : Formira se istraživački projekt Hyperties'''HyperTIES''', koji koristi koncepte hiperteksta.

; 1985. : Razvija se najpoznatiji originalni hipertekstualni istraživački sustav [[w:en:Wikipedia:'''NoteCards|NoteCards]]''' (eng. ''card'' je u ovom kontekstu sinonim za ''node''). Dotad su se hipertekstualni sustavi koristili uglavnom za istraživanja unutar jedne ustanove, a prvi hipertekst koji je izašao iz okvira ustanove bio je [[w:en:Wikipedia:'''Symbolics Document Examiner|Symbolics Document Examiner]]'''.

Izlazi i vrlo uspješan hipertekstualni sustav, [[w:en:Wikipedia:'''Intermedia (hypertext)|Intermedia]]''', koji je uglavnom zbog ograničenja samo na [[Apple Inc.|Apple]]-ovu verziju [[UNIX]]-a i propao.

; 1986. : Razvija se [[w:en:Wikipedia:'''Guide|Guide]]''', prvi hipertekstualni sustav za osobna računala.

; 1987. : Izlazi [[w:en:Wikipedia:HyperCards|HyperCards]], vrlo uspješan hipertekstualni sustav za [[Apple Macintosh|Macintosh]] računala. Uz HyperCards dolazi i programski jezik [[w:en:Wikipedia:''HyperTalk|HyperTalk]]'', čija je struktura slična kao kod [[Pascal (programski jezik)|Pascala]] i namijenjen je za početnike u programiranju.

; 1991. : World Wide Web postaje prvi globalni hipertekst, a s njim izlazi i istoimeni preglednik ([[w:en:Wikipedia:'''WorldWideWeb|WorldWideWeb]]''') pomoću kojega se Web mogao pregledavati. Do ideje došao je [[Tim Berners-Lee|Sir Tim Berners-Lee]] dok je smišljao jednostavan način za prijenos znanstvenih podataka.

; 1992. : Izlazi Web preglednik [[w:en:Wikipedia:'''Lynx (web browser)|Lynx]]'''.

; 1993. : Izlazi prvi grafički Web preglednik – [[w:en:Wikipedia:'''Mosaic (web browser)|Mosaic]]'''.