Stjenice: razlika između inačica

Stjenice
	Vatrena stjenica (Pyrrhocoris apterus)
Sistematika
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Arthropoda;
Razred:	Insecta;
Podrazred:	Pterygota;
Red:	Hemiptera;
Podred:	Stjenice;
	wikivrste; WD; wikislike;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 26. travnja 2010. u 15:08

Stjenice (Heteropteroidacea) su podred malih do srednje velikih (1 - 16 mm) kukaca reda polukrilaca (Hemipteroida).

Izgled

Prednja su im krila hitinizirana i tvore tzv. polupokrilje (otuda naziv polukrilci), kod nekih stjenica krila su reducirana. Rilce je člankovito, podvinuto pod prsa. Usni je aparat prilagođen bodenju i sisanju. Sve stjenice, osim vodenih oblika, imaju karakteristične smrdljive kožne žlijezde.

Prehrana

Hrane se biljnim sokovima, a parazitski oblici krvlju životinja i čovjeka.

Ličinke

Porodice i vrste

Poznato je oko 40 000 vrsta. U porodici vodenih štipavica (Nepidae) najpoznatija je vrsta vodena štipavica (Nepa rubra), a od porodice vodenih stjenica (Naucoridae) modra nauznačarka (Notonecta glauca), koja pliva »leđno«. Od kopnenih porodica najpoznatije su štitaste stjenice (Pentatomidae) s vrstama smrdibuba ili smrdljivi listar (Pentatoma rufipes), porodica vatrene stjenice (Pyrrhocoridae) nema krila, a česta vrsta je beskrilni opančar (Pyrrhocoris apterus). Na površini voda stajaćica zadržavaju se barske skakalice (Gerridae), poput obične skakalice (Hydrometra stagnorum).

Parazitske vrste (Cimicidae)

Od parazitskih je oblika najpoznatije je obična stjenica (Cimex lectularius) koja siše ljudsku krv. Danju se zavlači u skrovita mjesta a noću napada (krevetska stjenica), bez hrane može izdržati i pola godine, a na temperaturama nižim od 15 °C miruje. U lastavičja gnijezda zavlači se Cimex hirundinis, a šišmiše napada Cimex pipistreli. ^[1]^[2]

Izvori

↑ Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8
↑ Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav krleža, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-6036-40-0

Nedovršeni članak Stjenice koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8

[2] Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav krleža, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-6036-40-0

[1]

[2]

@@ Redak 16: / Redak 16: @@
 == Izgled ==
-Prednja su im krila [[hitin]]izirana i tvore tzv. polupokrilje (otuda naziv polukrilci), kod nekih stjenica krila su reducirana. Rilce je člankovito, podvinuto pod prsa. Usni je aparat prilagođen bodenju i sisanju. Sve stjenice, osim vodenih oblika, imaju karakteristične smrdljive kožne žlijezde.
+[[Slika:Rotbeinige_Baumwanze_(Pentatoma_rufipes)_1.jpg|thumb|lijevo|Smrdibuba ''(Pentatoma rufipes)'']] Prednja su im krila [[hitin]]izirana i tvore tzv. polupokrilje (otuda naziv polukrilci), kod nekih stjenica krila su reducirana. Rilce je člankovito, podvinuto pod prsa. Usni je aparat prilagođen bodenju i sisanju. Sve stjenice, osim vodenih oblika, imaju karakteristične smrdljive kožne žlijezde.
 == Prehrana ==
@@ Redak 25: / Redak 25: @@
 == Porodice i vrste ==
-[[Slika:Notonecta glauca1.jpg|thumb|lijevo|Modra nauznačarka]] Poznato je oko 40 000 vrsta. U porodici vodenih štipavica ''(Nepidae)'' najpoznatija je vrsta vodena štipavica ''(Nepa rubra)'', a od porodice vodenih stjenica ''(Naucoridae)'' modra nauznačarka ''(Notonecta glauca)'', koja pliva »leđno«. Od kopnenih porodica najpoznatije su štitaste stjenice ''(Pentatomidae)'' s vrstama smrdibuba ili smrdljivi listar ''(Pentatoma rufipes)'', porodica vatrene stjenice ''(Pyrrhocoridae)'' nema krila, a česta vrsta je beskrilni opančar ''(Pyrrhocoris apterus)''. Na površini voda stajaćica zadržavaju se barske skakalice ''(Gerridae)'', poput obične skakalice ''(Hydrometra stagnorum)''.
+[[Slika:Notonecta glauca1.jpg|thumb|lijevo|Modra nauznačarka ''(Notonecta glauca)'']]
+Poznato je oko 40 000 vrsta. U porodici vodenih štipavica ''(Nepidae)'' najpoznatija je vrsta vodena štipavica ''(Nepa rubra)'', a od porodice vodenih stjenica ''(Naucoridae)'' modra nauznačarka ''(Notonecta glauca)'', koja pliva »leđno«. Od kopnenih porodica najpoznatije su štitaste stjenice ''(Pentatomidae)'' s vrstama smrdibuba ili smrdljivi listar ''(Pentatoma rufipes)'', porodica vatrene stjenice ''(Pyrrhocoridae)'' nema krila, a česta vrsta je beskrilni opančar ''(Pyrrhocoris apterus)''. Na površini voda stajaćica zadržavaju se barske skakalice ''(Gerridae)'', poput obične skakalice ''(Hydrometra stagnorum)''.
 == Parazitske vrste ''(Cimicidae)'' ==
-[[Slika:Bed bug, Cimex lectularius.jpg|thumb|lijevo|Obična stjenica]]Od parazitskih je oblika najpoznatije je obična stjenica ''(Cimex lectularius)'' koja siše ljudsku krv. Danju se zavlači u skrovita mjesta a noću napada (krevetska stjenica), bez hrane može izdržati i pola godine, a na temperaturama nižim od 15 °C miruje. U [[lastavice|lastavičja]] gnijezda zavlači se ''Cimex hirundinis'', a [[šišmiš]]e napada ''Cimex pipistreli''. <ref> Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8</ref><ref> Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav krleža, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-6036-40-0</ref>
+[[Slika:Bed bug, Cimex lectularius.jpg|thumb|lijevo|Obična stjenica ''(Cimex lectularius)'' ]]Od parazitskih je oblika najpoznatije je obična stjenica ''(Cimex lectularius)'' koja siše ljudsku krv. Danju se zavlači u skrovita mjesta a noću napada (krevetska stjenica), bez hrane može izdržati i pola godine, a na temperaturama nižim od 15 °C miruje. U [[lastavice|lastavičja]] gnijezda zavlači se ''Cimex hirundinis'', a [[šišmiš]]e napada ''Cimex pipistreli''. <ref> Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8</ref><ref> Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav krleža, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-6036-40-0</ref>
 ==Izvori==