Stjenice: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 20: | Redak 20: | ||
== Prehrana == |
== Prehrana == |
||
Hrane se biljnim sokovima, a parazitski oblici krvlju životinja i čovjeka. |
Hrane se biljnim sokovima, a parazitski oblici krvlju životinja i čovjeka. |
||
== Ličinke == |
|||
[[Ličinka|Ličinke]] |
|||
== Porodice i vrste == |
== Porodice i vrste == |
||
Redak 34: | Redak 31: | ||
==Izvori== |
==Izvori== |
||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
{{mrva-život}} |
|||
[[Kategorija: Kukci]] |
[[Kategorija: Kukci]] |
||
Inačica od 26. travnja 2010. u 15:17
Stjenice | |
---|---|
Vatrena stjenica (Pyrrhocoris apterus) | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Arthropoda |
Razred: | Insecta |
Podrazred: | Pterygota |
Red: | Hemiptera |
Podred: | Stjenice |
Stjenice (Heteropteroidacea) su podred malih do srednje velikih (1 - 16 mm) kukaca reda polukrilaca (Hemipteroida).
Izgled
Prednja su im krila hitinizirana i tvore tzv. polupokrilje (otuda naziv polukrilci), kod nekih stjenica krila su reducirana. Rilce je člankovito, podvinuto pod prsa. Usni je aparat prilagođen bodenju i sisanju. Sve stjenice, osim vodenih oblika, imaju karakteristične smrdljive kožne žlijezde.
Prehrana
Hrane se biljnim sokovima, a parazitski oblici krvlju životinja i čovjeka.
Porodice i vrste
Poznato je oko 40 000 vrsta. U porodici vodenih štipavica (Nepidae) najpoznatija je vrsta vodena štipavica (Nepa rubra), a od porodice vodenih stjenica (Naucoridae) modra nauznačarka (Notonecta glauca), koja pliva »leđno«. Od kopnenih porodica najpoznatije su štitaste stjenice (Pentatomidae) s vrstama smrdibuba ili smrdljivi listar (Pentatoma rufipes), porodica vatrene stjenice (Pyrrhocoridae) nema krila, a česta vrsta je beskrilni opančar (Pyrrhocoris apterus). Na površini voda stajaćica zadržavaju se barske skakalice (Gerridae), poput obične skakalice (Hydrometra stagnorum).
Parazitske vrste (Cimicidae)
Od parazitskih je oblika najpoznatije je obična stjenica (Cimex lectularius) koja siše ljudsku krv. Danju se zavlači u skrovita mjesta a noću napada (krevetska stjenica), bez hrane može izdržati i pola godine, a na temperaturama nižim od 15 °C miruje. U lastavičja gnijezda zavlači se Cimex hirundinis, a šišmiše napada Cimex pipistreli. [1][2]
Izvori
- ↑ Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8
- ↑ Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav krleža, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-6036-40-0