Stjenice: razlika između inačica

Stjenice
	Vatreni opančar (Pyrrhocoris apterus)
Sistematika
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Arthropoda;
Razred:	Insecta;
Podrazred:	Pterygota;
Red:	Hemiptera;
Podred:	Stjenice;
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 26. travnja 2010. u 19:25

Stjenice ili raznokrilci (Heteropteroidacea) su podred malih do velikih većinom sploštenih kukaca reda polukrilaca (Hemipteroida).

Izgled

Prednja su im krila gornjim dijelom hitinizirana, donjim opnasta i tvore tzv. polupokrilje (otuda naziv polukrilci), kod nekih stjenica krila su reducirana. Stražnja krila su opnasta, u mirovanju presložena po duljini. Rilce je člankovito, kad se ne koristi podvinuto pod prsa. Usni je aparat prilagođen bodenju i sisanju. Mnoge stjenice imaju karakteristične smrdljive žlijezde koje se otvaraju između stražnjih nogu. Neke stjenice imaju i organe za stridulaciju. Hrane se biljnim sokovima, love druge kukce, a parazitski oblici krvlju životinja i čovjeka.

Ličinke

Ličinke su prilično slične odraslima, razvijaju se paurometabolijom. Sišu biljne sokove pa su grabežljivci ili nametnici.

Porodice i vrste

Poznato je oko 40 000 vrsta. U porodici vodenih štipavica (Nepidae) najpoznatija je vrsta vodena štipavica (Nepa rubra), u porodici Belostomidae najpoznatija je golema štipalica (Belostoma niloticum), duga 11 cm, najveći kukac u Hrvatskoj, zabilježen je u bočatoj vodi u Jaadranskome moru. Od porodice vodenih stjenica (Naucoridae) najrasprostranjenija je modra nauznačarka (Notonecta glauca), koja pliva »leđno«. Od kopnenih porodica najpoznatije su štitaste stjenice (Pentatomidae) s vrstama smrdibuba ili smrdljivi listar (Pentatoma rufipes), porodica vatrene stjenice (Pyrrhocoridae) nema krila, a česta vrsta je vatreni opančar (Pyrrhocoris apterus). Na površini voda stajaćica zadržavaju se barske skakalice (Hydrometridae), poput obične skakalice (Hydrometra stagnorum), koje se širokim dlakavim stopalima drže na površini vode i love i isisavaju kukce, u Hrvatskoj žive i stjenice veslačice (Corixidae) a najrasprostranjenija je vrsta velika stjenica veslačica (Corixa punctata).

Parazitske vrste (Cimicidae)

Od parazitskih je oblika najpoznatije je obična stjenica (Cimex lectularius) koja siše ljudsku krv u svim stadijima razvoja. Danju se zavlači u skrovita mjesta a noću napada (krevetska stjenica), bez hrane može izdržati i pola godine, a na temperaturama nižim od 15 °C miruje. Ne uzrokuje i ne prenosi nikakvu bolest. Raširena je po čitavom svijetu. U lastavičja gnijezda zavlači se Cimex hirundinis, a šišmiše napada Cimex pipistreli. ^[1]^[2]

Izvori

↑ Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8
↑ Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav krleža, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-6036-40-0

[1] Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8

[2] Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav krleža, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-6036-40-0

[1]

[2]

@@ Redak 3: / Redak 3: @@
 | boja = pink
 | slika = Pyrrhocoris apterus1.jpg
-| slika_opis = Vatrena stjenica ''(Pyrrhocoris apterus)''
+| slika_opis = Vatreni opančar ''(Pyrrhocoris apterus)''
 | regnum = [[Životinje|Animalia]]
 | phylum = [[Člankonošci|Arthropoda]]
@@ Redak 13: / Redak 13: @@
 }}
-'''Stjenice''' ''(Heteropteroidacea)'' su podred malih do srednje velikih (1 - 16 mm) [[kukci|kukaca]] reda polukrilaca ''(Hemipteroida)''.
+'''Stjenice''' ili '''raznokrilci''' ''(Heteropteroidacea)'' su podred malih do velikih većinom sploštenih [[kukci|kukaca]] reda polukrilaca ''(Hemipteroida)''.
 == Izgled ==
-[[Slika:Rotbeinige_Baumwanze_(Pentatoma_rufipes)_1.jpg|thumb|lijevo|Smrdibuba ''(Pentatoma rufipes)'']] Prednja su im krila [[hitin]]izirana i tvore tzv. polupokrilje (otuda naziv polukrilci), kod nekih stjenica krila su reducirana. Rilce je člankovito, podvinuto pod prsa. Usni je aparat prilagođen bodenju i sisanju. Sve stjenice, osim vodenih oblika, imaju karakteristične smrdljive kožne žlijezde.
+[[Slika:Rotbeinige_Baumwanze_(Pentatoma_rufipes)_1.jpg|thumb|lijevo|Smrdibuba ''(Pentatoma rufipes)'']] Prednja su im krila gornjim dijelom [[hitin]]izirana, donjim opnasta i tvore tzv. polupokrilje (otuda naziv polukrilci), kod nekih stjenica krila su reducirana. Stražnja krila su opnasta, u mirovanju presložena po duljini. Rilce je člankovito, kad se ne koristi podvinuto pod prsa. Usni je aparat prilagođen bodenju i sisanju. Mnoge stjenice imaju karakteristične smrdljive žlijezde koje se otvaraju između stražnjih nogu. Neke stjenice imaju i organe za stridulaciju. Hrane se biljnim sokovima, love druge kukce, a parazitski oblici krvlju životinja i čovjeka.
-== Prehrana ==
+== Ličinke ==
+[[Slika:Hydrometra stagnorum01.jpg|thumb|lijevo|Obična skakalica ''(Hydrometra stagnorum)'']]
-Hrane se biljnim sokovima, a parazitski oblici krvlju životinja i čovjeka.
+[[Ličinka|Ličinke]] su prilično slične odraslima, razvijaju se paurometabolijom. Sišu biljne sokove pa su grabežljivci ili nametnici.
 == Porodice i vrste ==
 [[Slika:Notonecta glauca1.jpg|thumb|lijevo|Modra nauznačarka ''(Notonecta glauca)'']]
-Poznato je oko 40 000 vrsta. U porodici vodenih štipavica ''(Nepidae)'' najpoznatija je vrsta vodena štipavica ''(Nepa rubra)'', a od porodice vodenih stjenica ''(Naucoridae)'' modra nauznačarka ''(Notonecta glauca)'', koja pliva »leđno«. Od kopnenih porodica najpoznatije su štitaste stjenice ''(Pentatomidae)'' s vrstama smrdibuba ili smrdljivi listar ''(Pentatoma rufipes)'', porodica vatrene stjenice ''(Pyrrhocoridae)'' nema krila, a česta vrsta je beskrilni opančar ''(Pyrrhocoris apterus)''. Na površini voda stajaćica zadržavaju se barske skakalice ''(Gerridae)'', poput obične skakalice ''(Hydrometra stagnorum)''.
+Poznato je oko 40 000 vrsta. U porodici vodenih štipavica ''(Nepidae)'' najpoznatija je vrsta vodena štipavica ''(Nepa rubra)'', u porodici ''Belostomidae'' najpoznatija je golema štipalica ''(Belostoma niloticum)'', duga 11 cm, najveći kukac u Hrvatskoj, zabilježen je u bočatoj vodi u Jaadranskome moru. Od porodice vodenih stjenica ''(Naucoridae)'' najrasprostranjenija je modra nauznačarka ''(Notonecta glauca)'', koja pliva »leđno«. Od kopnenih porodica najpoznatije su štitaste stjenice ''(Pentatomidae)'' s vrstama smrdibuba ili smrdljivi listar ''(Pentatoma rufipes)'', porodica vatrene stjenice ''(Pyrrhocoridae)'' nema krila, a česta vrsta je vatreni opančar ''(Pyrrhocoris apterus)''. Na površini voda stajaćica zadržavaju se barske skakalice ''(Hydrometridae)'', poput obične skakalice ''(Hydrometra stagnorum)'', koje se širokim dlakavim stopalima drže na površini vode i love i isisavaju kukce, u Hrvatskoj žive i stjenice veslačice ''(Corixidae)'' a najrasprostranjenija je vrsta velika stjenica veslačica ''(Corixa punctata)''.
+=== Parazitske vrste ''(Cimicidae)'' ===
+[[Slika:Bed bug, Cimex lectularius.jpg|thumb|lijevo|Obična stjenica ''(Cimex lectularius)'' ]]Od parazitskih je oblika najpoznatije je obična stjenica ''(Cimex lectularius)'' koja siše ljudsku krv u svim stadijima razvoja. Danju se zavlači u skrovita mjesta a noću napada (krevetska stjenica), bez hrane može izdržati i pola godine, a na temperaturama nižim od 15 °C miruje. Ne uzrokuje i ne prenosi nikakvu bolest. Raširena je po čitavom svijetu. U [[lastavice|lastavičja]] gnijezda zavlači se ''Cimex hirundinis'', a [[šišmiš]]e napada ''Cimex pipistreli''. <ref> Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8</ref><ref> Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav krleža, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-6036-40-0</ref>
-== Parazitske vrste ''(Cimicidae)'' ==
-[[Slika:Bed bug, Cimex lectularius.jpg|thumb|lijevo|Obična stjenica ''(Cimex lectularius)'' ]]Od parazitskih je oblika najpoznatije je obična stjenica ''(Cimex lectularius)'' koja siše ljudsku krv. Danju se zavlači u skrovita mjesta a noću napada (krevetska stjenica), bez hrane može izdržati i pola godine, a na temperaturama nižim od 15 °C miruje. U [[lastavice|lastavičja]] gnijezda zavlači se ''Cimex hirundinis'', a [[šišmiš]]e napada ''Cimex pipistreli''. <ref> Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8</ref><ref> Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav krleža, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-6036-40-0</ref>
 ==Izvori==