Dalmatinska akcija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Josinj (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
m +kategorija i glavna odrednica
Redak 1: Redak 1:
'''Dalmatinska akcija''' ('''DA''') povijesna je [[hrvatska]] [[regionalizam|regionalistička]] [[politička stranka]] lijeve orijentacije, koja je djelovala na području [[Dalmacija|Dalmacije]] [[1990-ih]].
'''Dalmatinska akcija''' ('''DA''') povijesna je [[hrvatska]] [[Autonomaši|autonomaška]] [[politička stranka]] lijeve orijentacije, koja je djelovala na području [[Dalmacija|Dalmacije]] [[1990-ih]].


Osnovana je u [[Split]]u u jesen [[1990]]. godine, a prvi predsjednik joj je bio ugledan splitski humorist [[Đermano Ćićo Senjanović]]. Stranka se u svojem programu zalagala za regionalno preuređenje Hrvatske, odnosno stvaranje Dalmacije kao posebne upravne jedinice koja će dijeliti ovlasti sa središnjom vlasti u Zagrebu. Godinu dana kasnije Senjanović je napustio stranku, a na čelo je stala sociologinja dr. [[Mira Ljubić-Lorger]].
Osnovana je u [[Split]]u u jesen [[1990]]. godine, a prvi predsjednik joj je bio ugledan splitski humorist [[Đermano Ćićo Senjanović]]. Stranka se u svojem programu zalagala za regionalno preuređenje Hrvatske, odnosno stvaranje Dalmacije kao posebne upravne jedinice koja će dijeliti ovlasti sa središnjom vlasti u Zagrebu. Godinu dana kasnije Senjanović je napustio stranku, a na čelo je stala sociologinja dr. [[Mira Ljubić-Lorger]].
Redak 18: Redak 18:
* [http://www.nacional.hr/clanak/18884/tudmanov-hir-unistio-mi-je-zivot Članak u ''Nacionalu'']
* [http://www.nacional.hr/clanak/18884/tudmanov-hir-unistio-mi-je-zivot Članak u ''Nacionalu'']


[[Kategorija:Autonomaštvo]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke od 1989.]]

Inačica od 27. travnja 2010. u 15:04

Dalmatinska akcija (DA) povijesna je hrvatska autonomaška politička stranka lijeve orijentacije, koja je djelovala na području Dalmacije 1990-ih.

Osnovana je u Splitu u jesen 1990. godine, a prvi predsjednik joj je bio ugledan splitski humorist Đermano Ćićo Senjanović. Stranka se u svojem programu zalagala za regionalno preuređenje Hrvatske, odnosno stvaranje Dalmacije kao posebne upravne jedinice koja će dijeliti ovlasti sa središnjom vlasti u Zagrebu. Godinu dana kasnije Senjanović je napustio stranku, a na čelo je stala sociologinja dr. Mira Ljubić-Lorger.

DA je na nacionalnu političku scenu došao na parlamentarnim izborima 1992., kada je Mira Ljubić-Lorger izabrana u Hrvatski sabor na zajedničkoj listi s regionalnim strankama Istarski demokratski sabor i Riječki demokratski savez. Stranka je svoj uspon nastavila i na lokalnim izborima početkom 1993., kada je dobila svoje predstavnike u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije, kao i Gradskom vijeću Splita i drugdje.

Nikad nije mogla računati na razinu podrške kakvu je imao IDS u Istri, napadana je kao protuhrvatska i separatistička stranka zbog specifičnih ratnih i drugih okolnosti. U rujnu 1993. njezino je sjedište u Splitu razneseno bombom, a članovi rukovodstva nakratko pritvoreni pod optužbom da su sami inscenirali taj napad.

Sudski proces je završio oslobađajućom presudom 1996. godine, ali je u međuvremenu Dalmatinska akcija znatno oslabila zbog stalnih raskola u rukovodstvu. Godine 1995. se na izborima natjecala za Sabor na listi lijevih stranaka pod vodstvom Akcije socijaldemokrata Hrvatske, ali nije obnovila parlamentarni status.

Na daljim lokalnim i nacionalnim izborima Dalmatinska akcija nije uspjela osvojiti nijedno mjesto te se je postupno počela gasiti. Godine 2003. i službeno je izbrisana iz registra političkih stranaka.

Dio njezinih bivših članova okupljen je u tzv. Maslinu – Dalmatinsku autonomašku stranku.

Izvor