Kotar: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 27. travnja 2010. u 23:36

Kotar (lat. processus) naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od županije, a veću od općine. Kotarevi su kroz povijest bili oblik teritorijalnog ustroja na području Hrvatske.

Prije 1918.

U 15. stoljeću postojali su „desetinski kotarevi“, nazvani tako jer se po njima obavljalo prikupljanje destine u feudalnom sustavu, o čemu postoje i registri.

Na području Vojne krajine krajem 18. stoljeća postojalo je pet kotareva: Banatski, Brodski, Gradiški, Ličko-otočački i Ogulinsko-slunjski. U banskoj Hrvatskoj kotarevi se stvaraju nakon ukinuća kmetstva 1848. U Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, nakon povratka Vojne krajine (1881.), vladinom su uredbom od 30. lipnja 1886. sve županije podijeljene na kotareve (dotad su ponegdje postojale podžupanije). Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo imalo je 1914. 70 kotareva. Ti su se kotarevi dijelili na okruge (lat. districtus), a okruzi na općine (lat. communitates ili iudicatus). Sličan je teritorijalni ustroj postojao i na područu Ugarskog kraljevstva koje je 1914. imalo 442 kotara (mađ. járás). I Dalmacija pod austrijskom vlašću bila je podijeljena na kotareve.

1918. - 1967.

Podjela na kotareve ostat će i unutar Kraljevine Jugoslavije (ovom hrvatskom nazivu odgovarao je srpski naziv „srez“), te kasnije u drugoj Jugoslaviji. Kotarevi su ukidani postupno, prvo ih je ukinula Narodna Republika Crna Gora, zatim Autonomna Kosovsko-metohijska oblast, zatim je smanjen njihov broj u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, sve u svemu kotarevi su najvećim dijelom ukidani od 1963. do 1967. godine. Dogodilo se to iz razloga što je razvojem društva općina bila predviđena za glavni oblik političko-teritorijalne ustrojbe, no kotare su ubrzo zamijenile zajednice općina.

U suvremenoj Hrvatskoj

U neovisnoj Republici Hrvatskoj prvi je Ustav odredio kako jedinice lokalne samouprave mogu, u skladu sa zakonom, biti općina i kotar ili grad.

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj utemeljena su samo dva kotara; Kotar Glina u sastavu Županije Sisačko-Moslavačke i Kotar Knin u sastavu tada postojeće Županije Zadarsko-Kninske. Ta dva kotara, zbog okupacije i neprihvaćanja dogovora o mirnom uklopljavanju područja općina koje su bile njihov sastavni dio, nikad nisu zaživjela. Ipak značajno je zapisati i objasniti kako je Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, a Ustavni zakon ima snagu Ustava samoga, predviđeno postojanje pravnog instituta kotara (područja) s posebnim samoupravnim (autonomnim) položajem. Također je određan i naziv kotara koji je prema navedenom Ustavnom zakonu trebao biti autonomni kotar. Tako bi postojali Autonomni kotar Glina i Autonomni kotar Knin. Primjenjivanje odredbi zakona koje bi dovelo do oživotvorenja navedenih dvaju kotara privremeno je obustavljeno 20. rujna 1995.^[1]

Prestali su postojati 11. svibnja 2000. donošenjem Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnoga zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, a kao dio županija prestali su postojati 7. veljače 1997.

Sadašnji hrvatski Ustav ne poznaje kotar kao mogućnost upravno-prostornoga ustroja.

Vidi još

Zakoni uporabljeni kao izvori

Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 65/91., 70/91, 27/92, 34/92 - pročišćeni tekst, 68/95, 46/00, 51/00, 105/00 - pročišćeni tekst).
Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 90/92, 2/93, 58/93, 90/93, 10/94, 29/94)
Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03, 175/03, 86/06)

Ostali izvori

Ivo Krbek: Pravo javne uprave FNRJ, Birozavod, Zagreb, 1960.
Opća enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1978.
Zdravko Tomac: Općina u političkom sistemu, Zagreb, 1987.
Zlatko Herkov: Općinski proračuni u teoriji i praksi, Zagreb, 1945.

Bilješke

↑ Ustavni zakon o privremenom neprimjenjivanju pojedinih odredbi Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, Narodne novine, br. 68/95. od 21. rujna 1995.

[1] Ustavni zakon o privremenom neprimjenjivanju pojedinih odredbi Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, Narodne novine, br. 68/95. od 21. rujna 1995.

[1]

@@ Redak 7: / Redak 7: @@
 Na području [[Vojna krajina|Vojne krajine]] krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] postojalo je pet kotareva: Banatski, Brodski, Gradiški, Ličko-otočački i Ogulinsko-slunjski. U banskoj Hrvatskoj kotarevi se stvaraju nakon ukinuća kmetstva [[1848]]. U [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]], nakon povratka Vojne krajine ([[1881]].), vladinom su uredbom od [[30. lipnja]] [[1886.]] sve županije podijeljene na kotareve (dotad su ponegdje postojale podžupanije). Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo imalo je [[1914]]. 70 kotareva. Ti su se kotarevi dijelili na okruge (lat. ''districtus''), a okruzi na općine (lat. ''communitates'' ili ''iudicatus''). Sličan je teritorijalni ustroj postojao i na područu [[Mađarska|Ugarskog kraljevstva]] koje je [[1914]]. imalo 442 kotara ([[mađarski jezik|mađ.]] ''járás''). I [[Dalmacija]] pod [[Austrija|austrijskom]] vlašću bila je podijeljena na kotareve.
-== 1918. - 1991. ==
+== 1918. - 1967. ==
 Podjela na kotareve ostat će i unutar [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (ovom [[hrvatski jezik|hrvatskom]] nazivu odgovarao je [[srpski jezik|srpski]] naziv „srez“), te kasnije u [[Druga Jugoslavija|drugoj Jugoslaviji]]. Kotarevi su ukidani postupno, prvo ih je ukinula Narodna Republika Crna Gora, zatim Autonomna Kosovsko-metohijska oblast, zatim je smanjen njihov broj u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, sve u svemu kotarevi su najvećim dijelom ukidani od 1963. do 1967. godine. Dogodilo se to iz razloga što je razvojem društva općina bila predviđena za glavni oblik političko-teritorijalne ustrojbe, no kotare su ubrzo zamijenile zajednice općina.
@@ Redak 15: / Redak 15: @@
 U neovisnoj Republici Hrvatskoj prvi je Ustav odredio kako jedinice lokalne samouprave mogu, u skladu sa zakonom, biti općina i kotar ili grad.
-Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj utemeljena su samo dva kotara; Kotar Glina u sastavu [[Sisačko-moslavačka županija|Županije Sisačko-Moslavačke]] i Kotar Knin u sastavu tada postojeće [[Zadarska županija|Županije Zadarsko]]-[[Šibensko-kninska županija|Kninske]]. Ta dva kotara, zbog okupacije i neprihvaćanja dogovora o mirnom uklopljavanju područja općina koje su bile njihov sastavni dio, nikad nisu zaživjela. Ipak značajno je zapisati i objasniti kako je Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, a Ustavni zakon ima snagu Ustava samoga, predviđeno postojanje pravnog instituta kotara (područja) s posebnim samoupravnim (autonomnim) položajem. Također je određan i naziv kotara koji je prema navedenom Ustavnom zakonu trebao biti autonomni kotar. Tako bi postojali Autonomni kotar Glina i Autonomni kotar Knin.
+Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj utemeljena su samo dva kotara; Kotar Glina u sastavu [[Sisačko-moslavačka županija|Županije Sisačko-Moslavačke]] i Kotar Knin u sastavu tada postojeće [[Zadarska županija|Županije Zadarsko]]-[[Šibensko-kninska županija|Kninske]]. Ta dva kotara, zbog okupacije i neprihvaćanja dogovora o mirnom uklopljavanju područja općina koje su bile njihov sastavni dio, nikad nisu zaživjela. Ipak značajno je zapisati i objasniti kako je Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, a Ustavni zakon ima snagu Ustava samoga, predviđeno postojanje pravnog instituta kotara (područja) s posebnim samoupravnim (autonomnim) položajem. Također je određan i naziv kotara koji je prema navedenom Ustavnom zakonu trebao biti autonomni kotar. Tako bi postojali Autonomni kotar Glina i Autonomni kotar Knin. Primjenjivanje odredbi zakona koje bi dovelo do oživotvorenja navedenih dvaju kotara privremeno je obustavljeno [[20. rujna]] [[1995.]]<ref>Ustavni zakon o privremenom neprimjenjivanju pojedinih odredbi Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, Narodne novine, br. [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_09_68_1192.html 68/95.] od 21. rujna 1995.</ref>
 Prestali su postojati [[11. svibnja]] [[2000]]. donošenjem Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnoga zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, a kao dio županija prestali su postojati [[7. veljače]] [[1997]].
@@ Redak 22: / Redak 22: @@
 == Vidi još ==
-*[[Gradski kotar]]
+* [[Gradski kotar]]
-*[[Županija]]
+* [[Županija]]
-*[[Hrvatske županije]]
+* [[Hrvatske županije]]
-*[[Kotarevi u FNRJ]]
+* [[Kotarevi u FNRJ]]
-=== Zakoni korišteni kao izvori ===
+=== Zakoni uporabljeni kao izvori ===
 *Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 65/91., 70/91, 27/92, 34/92 - pročišćeni tekst, 68/95, 46/00, 51/00, 105/00 - pročišćeni tekst).
 *Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 90/92, 2/93, 58/93, 90/93, 10/94, 29/94)
@@ Redak 37: / Redak 37: @@
 *Zdravko Tomac: ''Općina u političkom sistemu'', Zagreb, 1987.
 *Zlatko Herkov: ''Općinski proračuni u teoriji i praksi'', Zagreb, 1945.
+== Bilješke ==
+{{izvori}}
 [[Kategorija:Podnacionalni entiteti]]
@@ Redak 42: / Redak 45: @@
 [[Kategorija:Kraljevina Hrvatska i Slavonija]]
+<!-- interwiki -->
 [[bs:Kotar]]
 [[da:Distrikt]]