Kalifornijska pastrva: razlika između inačica
m Kalifornijska pastrva premješteno na Razgovor:Kalifornijska pastrva |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 19: | Redak 19: | ||
*'''Maks.duzina''': 60 [[cm]] |
*'''Maks.duzina''': 60 [[cm]] |
||
*'''Maks. tezina''': 15 [[kg]] |
*'''Maks. tezina''': 15 [[kg]] |
||
*''' |
*'''Vrijeme mrijesta''': od ožujka do svibnja |
||
== Opis i gradja == |
== Opis i gradja == |
||
Kalifornijska pastrva |
Kalifornijska pastrva vretenastog je tijela, nesto sireg nego kod [[potocna pastrva | potocne pastrve]]. Ledja su tamnozelene boje, a po bokovina se, cijelom duzinom, pruza šareni linija duginih boja (zbog toga je u sad nazivaju "rainbow trout"). Cijelo tijelo joj je prekriveno mrkim pjegama. |
||
== Navike, staniste, rasprostranjenost == |
== Navike, staniste, rasprostranjenost == |
||
Porijeklom je iz [[Sjeverna amerika | Sjeverne Amerike]], gdje je najrasprostranjenija u [[kalifornija | kaliforniji]], otuda joj i ime. Kod nas je donesena kos prije 1900. radi ribnjackog uzgoja, jer je otpornija na toplu vodu od drugih vrsta (podnosi temperaturu do 25 stupnjeva). Kasnije je njome poribljene colokupan pastrmskim regiji, gdje se odlicno snasla, posebno u [[jezera | jezerima]]. Preferira mirnije dijelove [[rijeka]], sa dubljom vodom, a najvise voli jezera. U njima dostize i do 15 kg tezine. Kao mala hrni se planktonom i sitnim vodenim životinjama, a kasnije prelazi na krupniju hranu, prvenstveno ribe, ali ne izbjegava ni [[rakovi | rakove]] i [[insekti | insekte]]. Kod nas je postala gornja povezati lanca prehrane, iu svom okruzenju napada sve sto se krece. |
|||
== Razmnozavanje== |
== Razmnozavanje== |
||
Kalifornijska pastrva se |
Kalifornijska pastrva se mrijesti početkom proljeća, u ožujku i travnju, a ponekad iu svibnju, ovisno od temperaturnih uvjeta. U vrijeme mrijesta boje joj postaju jos izrazenije, posebno kod muzjaka. U to vrijeme mijenja i boju mesa i dobiva jaci miris. Zenka nema veliku plodnost, i polaze oko 2.000 jajašaca [[ikra | ikre]], rijetko vise, a polaze ih na dublja mjesta s kamenitom dnom, gdje ih pridržavaju podvodno kamenje, sa kojega prethodno oklanja naslage pokretima repa. Spolnu je zrelost dostiže izmedu druge i trece godine pri duzini nesto vecoj od 20 [[cm]]. |
||
== |
== Reference== |
||
*[http://www.pecaros.in.rs/index_files/Page3774.htm Kalifornijska pastrva] |
*[http://www.pecaros.in.rs/index_files/Page3774.htm Kalifornijska pastrva] |
||
Inačica od 9. svibnja 2010. u 09:17
{{{naziv}}} | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo: | -{Animalia}- |
Koljeno: | -{Chordata}- |
Razred: | -{Actinopterygii}- |
Red: | -{Siluriformes}- |
Porodica: | {Salmonidae}- |
Rod: | -{Parasalmo}- |
Raspon | |
Kalifornijska pastrva ({Lat| Phoxinus phoxinus })je siroko rasprostranjena riba iz familije Salmonidae.
Opis i gradja
Kalifornijska pastrva vretenastog je tijela, nesto sireg nego kod potocne pastrve. Ledja su tamnozelene boje, a po bokovina se, cijelom duzinom, pruza šareni linija duginih boja (zbog toga je u sad nazivaju "rainbow trout"). Cijelo tijelo joj je prekriveno mrkim pjegama.
Porijeklom je iz Sjeverne Amerike, gdje je najrasprostranjenija u kaliforniji, otuda joj i ime. Kod nas je donesena kos prije 1900. radi ribnjackog uzgoja, jer je otpornija na toplu vodu od drugih vrsta (podnosi temperaturu do 25 stupnjeva). Kasnije je njome poribljene colokupan pastrmskim regiji, gdje se odlicno snasla, posebno u jezerima. Preferira mirnije dijelove rijeka, sa dubljom vodom, a najvise voli jezera. U njima dostize i do 15 kg tezine. Kao mala hrni se planktonom i sitnim vodenim životinjama, a kasnije prelazi na krupniju hranu, prvenstveno ribe, ali ne izbjegava ni rakove i insekte. Kod nas je postala gornja povezati lanca prehrane, iu svom okruzenju napada sve sto se krece.
Razmnozavanje
Kalifornijska pastrva se mrijesti početkom proljeća, u ožujku i travnju, a ponekad iu svibnju, ovisno od temperaturnih uvjeta. U vrijeme mrijesta boje joj postaju jos izrazenije, posebno kod muzjaka. U to vrijeme mijenja i boju mesa i dobiva jaci miris. Zenka nema veliku plodnost, i polaze oko 2.000 jajašaca ikre, rijetko vise, a polaze ih na dublja mjesta s kamenitom dnom, gdje ih pridržavaju podvodno kamenje, sa kojega prethodno oklanja naslage pokretima repa. Spolnu je zrelost dostiže izmedu druge i trece godine pri duzini nesto vecoj od 20 cm.