Srdela: razlika između inačica
m +br:, -scn: |
|||
| Redak 26: | Redak 26: | ||
Srdela se može naći u [[istok|istočnom]] dijelu [[Atlantski ocean|Atlantika]] između [[Island|Islanda]] i [[Senegal|Senegala]]. Uobičajena je [[riba]] u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], pogotovo na [[zapad|zapadu]] Sredozemlja, [[Jadransko more|Jadranu]] i [[Crno more|Crnom moru]]. |
Srdela se može naći u [[istok|istočnom]] dijelu [[Atlantski ocean|Atlantika]] između [[Island|Islanda]] i [[Senegal|Senegala]]. Uobičajena je [[riba]] u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], pogotovo na [[zapad|zapadu]] Sredozemlja, [[Jadransko more|Jadranu]] i [[Crno more|Crnom moru]]. |
||
Pelagijska je riba, što znači da je stalno u pokretu tako da nema stalna boravišta ili dubine na kojima živi. Njena koncetracija u Jadranu je najveća oko zapadne [[obala|obale]] [[Istra|Istre]], [[Lošinj|lošinjski]] arhipelag, istočno od [[otok|otoka]] [[Olib]], vanjska strana [[Dugi Otok|Dugog otoka]], [[Paklinski otoci]], [[Vis]] i [[Palagruža]], te južni kraj obale [[Pelješac|Pelješca]] i otoci [[Mljet]] i [[Lastovo]]. |
Pelagijska je riba, što znači da je stalno u pokretu tako da nema stalna boravišta ili dubine na kojima živi. Njena koncetracija u Jadranu je najveća oko zapadne [[obala|obale]] [[Istra|Istre]], [[Lošinj|lošinjski]] arhipelag, istočno od [[otok|otoka]] [[Olib]], vanjska strana [[Dugi Otok|Dugog otoka]], [[Paklinski otoci]], [[Vis]] i [[Palagruža]], te južni kraj obale [[Pelješac|Pelješca]] i otoci [[Mljet]] i [[Lastovo]].Plava je riba kao i tuna. |
||
== Način života i ishrana == |
== Način života i ishrana == |
||
Inačica od 21. svibnja 2010. u 08:23
| Srdela | |
|---|---|
 Srdela | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Potkoljeno: | Vertebrata |
| Razred: | Actinopterygii |
| Red: | Clupeiformes |
| Porodica: | Clupeidae |
| Rod: | Sardina |
| Vrsta: | S. pilchardus |
| Dvojno ime | |
| Sardina pilchardus Walbaum, 1792 | |
| Baze podataka | |
Srdela (lat. Sardina pilchardus) je morska riba iz porodice haringi (Clupeidae). U Hrvatskoj je još poznata kao sardina, srđela, šardela, a ponegdje kao štijavica ili žir.
Opis
Srdela je riba izdužena tijela koje je na bokovima spljošteno. Gornji dio tijela je modrozelenkast, a prema donjem boja prelazi u srebrnastu. Uzduž bokova se proteže modra boja. Na bokovima ima nekoliko crnih mrlja, a na škržnim preklopcima urez nalik na zvijezdu. Tijelo joj je prekriveno povelikim ljuskama. Srdela naraste najviše do 25 cm duljine i 8 dkg težine, dok je prosječna težina oko 3 dkg.
Rasprostranjenost
Srdela se može naći u istočnom dijelu Atlantika između Islanda i Senegala. Uobičajena je riba u Sredozemnom moru, pogotovo na zapadu Sredozemlja, Jadranu i Crnom moru.
Pelagijska je riba, što znači da je stalno u pokretu tako da nema stalna boravišta ili dubine na kojima živi. Njena koncetracija u Jadranu je najveća oko zapadne obale Istre, lošinjski arhipelag, istočno od otoka Olib, vanjska strana Dugog otoka, Paklinski otoci, Vis i Palagruža, te južni kraj obale Pelješca i otoci Mljet i Lastovo.Plava je riba kao i tuna.
Način života i ishrana
Srdela se u pravilu kreće u jatima (plovama), nema stalno prebivalište, ali se ponajviše zadržava iznad ljušturastog, koraljastog i kamenitog dna ili onog obraslog algama. Hrani se planktonom i ostalim sitnim morskim organizmima.
Razmnožavanje
Srdele se mrijeste u hladnijim zimskim mjesecima kad se povlače dalje od obale u dubinu mora. Ispuštaju ogromne količine jajašaca koja plutaju površinom mora. U tim mjesecima ih je teško loviti.
Gospodarska vrijednost
Srdela se smatra kraljicom riba. Spada u plave ribe i bogata je nezasićenim aminokiselinama omega-3 i omega-6 pa je vrlo zdrava. Ukusnog je mesa, lako probavljiva, bogata bjelančevinama, ugljikohidratima, mastima, vitaminima, posebice vitaminima A, D i E te mineralima. Vrlo je tražena jer je među najjeftinijim ribama koje se mogu nabaviti svježe. Često se konzervira, a tako konzerviranu u Hrvatskoj je nazivaju sardina. U primorskim krajevima se usoljava a tako usoljena velika je poslastica. Najčešće se lovi mrežama plivaricama. Zauzima oko 60 posto cjelokupnog izlova ribe na Jadranu[1].
Izvori
Vanjske poveznice
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Srdela |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Srdela |